Gledišta

Treba, već na početku, istaći da ovaj čianak neće imati prevashodno polemički karakter. Svrha članka je da se identifikuju oni punktovi u našem privrednom mehanizmu koji sistematski generišu inflatome impulse, a razlike u mišljenjima biće isticane samo kada to bude potrebno radi jasnijeg sagledavanja pojedinih delova tog mehanizma. Polemički karakter nije imao ni moj prethodni članak (12), iako ga je prof. Vučković shvatio kao direktnu kritiku svojih koncepcija. Dok se prof. Vučković zadovoljio objašnjenjem prema kome je kreditna ekspanzija uzrok inflacije, ja sam, prihvatajući to kao polazni elemenat (jer, na kraju, sasvim je očigledno da bez povećanja količine novca i kredita ne može biti inflacije), pokušao da identifikujem one faktore koji su uslovili samu kreditnu ekspanziju. To je eksplicitno formulisano već na početku mog članka. ~Neposredni uzrok inflatomih pojava koje se manifestuju kao übrzano povećanje opšteg nivoa cena predstavlja, svakako, preterana ekspanzija novca i kredita . . . Naredni korak u istraživanju inflatornih procesa sastoji se u analizi formi i posebno uzroka same kreditne ekspanzije” (12, str. 1067 1068). Prema tome, prof. Vučković i ja imamo mnogo više zajedničkih stavova nego što bi se moglo zaključiti na osnovu njegovog članka. Osnovne razlike sastoje se u ekonomsko-političkim implikacijama. Dok prof. Vučković smatra da se privredna kretanja a posebno cene mogu stabilizovati jednostavnom orijentacijom na restriktivnu kreditnu politiku, moje je mišljenje da stabilizacija može da se ostvari samo ukoliko se eliminišu krajnji uzroci inflatornih kretanja. Ti uzroci se, u prvom redu, svode na neke institucionalne faktore koji deluju u sferi raspodele dohotka i koji determinišu i samu kreditnu ekspanziju. Moj članak stoga pledira za dmštvenu kontrolu u oblasti raspodele, a ne za „veoma liberalnu kreditnu politiku,” kako to kaže prof. Vučković (16, str. 218). To je jasno rečeno u mom članku: „ . . . Osnovni zadatak ekonomske politike bio bi, ipak, da se uzroci nestabilnosti saseku u korenu; neka poboljšanja u sistemu raspodele dohotka, koja bi sprečila da se u lične dohotke prelivaju neki elementi ekonomske rente, stvorila bi jedan od nužnih preduslova za trajnu stabilizaciju. Time bi u isto vreme bili stvoreni i uslovi za stabilizaciju kretanja i u samoj moneiarnoj sferi” (12, str. 1080). Ukoliko se ne interveniše u sferi raspodele i ukoliko se ne obezbedi da se kretanje ličnih dohodaka čvršće veže za rezultate rada i preduzetništva, ekonomska politika je stavIjena u neprijatnu situaciju da bira između dva zla; ili visoka stopa inflacije ili veoma niska stopa privrednog rasta. Negativne efekte inflacije najbolje je istakao sam prof. Vučković. Negativni efekti niske

806

DR UUBOMIR MAD2AR