Gledišta

stope rasta takođe su očigledni: pored povećanja nezaposlenosti, niska stopa rasta implicira i neadekvatno korišćenje dmgih privrednih resursa, što se manifestuje u značajnim količinama potencijalne, a ipak neostvarene proizvodnje. Samo u takvoj situaciji, gde zbog odsustva društvene kontrole u raspodeli dohotka ima da se bira između dva zla, politika monetarne ekspanzije može da bude manje štetno, dakle prihvatljivije rešenje nego što je restriktivna kreditno-monetarna politika. Taj zaključak sam posebno naglasio (12, str. 1080) da bih što jače istakao one institucionalne defekte koji deluju kao ugrađeni destabilizatori u našem privrednom mehanizmu. To utoliko pre što se u široj javnosti, pa delimično i u stručnim kmgovima, smanjenje stope rasta opšteg nivoa cena prihvata kao siguran dokaz stabilizacije. Pri tom se zaboravlja da stabilnost cena nije jedina dimenzija privredne stabilnosti; ako poiitika koja je dovela do mimijeg kretanja cena izazove u isto vreme drastično smanjenje stope privrednog rasta i povećanje nezaposlenosti, onda je ona u krajnjoj liniji pre smanjila nego povećala opštu privrednu stabilnost. Teza mog članka bila je sledeća; dmštvena kontrola privrednih u sferi raspodele eliminisala bi ključna inrlatorna žarišta, a to bi omogućilo monetarnoj politici da, regulišući količinu novca, obezbedi privrednu ekspanziju, povećanje zaposlenosti i potpunije iskorišćavanje raspoloživih potencijala, bez paralelnog übrzavanja porasta cena. Kontrola dohodaka omogućila bi da i restriktivna kreditna politika naravno u onim periodima kad je neophodna bude mnogo efikasnija nego inače; ona bi mogla da spreči tendencije porasta cena, a da istovremeno ne izazove takav pad stope rasta i takav porast nezaposlenosti (i neiskorišćenih kapaciteta) kakav je tipičan za našu sadašnju privrednu situaciju. Moj članak, dakle, ne daje elemente za zaključak do koga dolazi prof. Vučković, naime, da ja smatram „ . . . da kod nas treba voditi veoma liberalnu kreditnu politiku (16, str. 218). U razmatranjima koja slede biće data detaljnija analiza mesta raspodele u konstelaciji faktora koji opredeuju privrednu stabilnost, zatim analiza nekih interakcija između kretanja u oblasti raspodele i u oblasti novca i kredita i, najzad, ocena mogućih efekata stabihzacione ekonomske politike. 2. INFLACIONI MEHANIZAM U JUGOSLOVENSKOJ PRIVREDI Zajednička karakteristika svih inflacija u istoriji je takva ekspanzija kredita koja prevazilazi ekspanziju realnog društvenog proizvoda i koja, stoga, izaziva porast

807

RBALNE I MONETARNE KOMPONENTE INFLATORNOG MEHANI2MA