Gledišta

korišćenja kapaciteta opada, nezaposlenost raste, a proizvodnja se smanjuje. Argumentacija postaje još jednostavnija ako se osnovne funkcionalne veze u ovom mehanizmu predstave i grafički. To je učinjeno na dijagramu koji sadrži makroekonomske krivulje ponude i tražnje. Slični dijagrami se upotrebljavaju u analizi determinanti ukupne proizvodnje i opšteg nivoa cena (2, str. 57).

Na apscisu se nanosi odnos opšteg nivoa cena i ukupne mase ličnih dohodaka; taj odnos se može definisati na različite načine npr., kao odnos baznih indeksa cena i nominalnih ličnih dohodaka ali konkretan oblik tog odnosa nije bitan za svrhe ove analize. Duž ordinate meri se realni društveni proizvod i ukupna količina (u celoj privredi) tražene i ponuđene robe i usluga. TT predstavlja krivulju tražnje, a PP krivulju ponude. Obe krivulje imaju jednostavnu ekonomsku interpretaciju. Krivulja tražnje je opadajuća funkcija, što znači da će agregatna tražnja biti utoliko manja ukoliko je nivo cena veći u odnosu na lične dohotke. S druge strane, ako su cene veće u odnosu na lične dohotke, manje je opterećenje privrede, veća je rentabilnost, veća proizvodnja i veća ponuda. Zato je krivulja ponude rastuća funkcija odnosa cena i ličnih dohodaka. Presek dveju krivulja Ro određuje makroekonomsku ravnotežu i odgovarajući (ravnotežni) nivo društvenog proizvoda DPo. Opšte povećanje ličnih dohodaka manifestuje se kao pomeranje krivulje ponude PP udesno i naniže. Ovo je upravo suprotno od tretmana koji je uobičajen u ekonomskoj teoriji i prema kome svakom pove-

812

DR LTUBOMIR MADZAR