Gledišta

cija mehanizma naše privrede. Monopolske i oligopolske tržišne strukture su mnogo karakterističnije za tako male privrede kao što je naša. To utoliko pre što tehnički progres ima za posledicu stalno po\ r ećanje optimalne veiičine kapaciteta, zbog čega ne može da se ispuni osnovni preduslov savršene konkurencije veliki broj preduzeća u svakoj grani. Ako se uz to uzme u obzir i mala mobilnost faktora proizvodnje i investicionih sredstava, kao i dobro poznata tendencija ka stvaranju lokalnih i ograničenih tržišta, onda je još razumljivije što su monopolske strukture mnogo tipičnije od konkurentnih. Kako se osnovna karakteristika monopolskih tržištr sastoji u sposobnosti preduzeća da kontrolišu ne samo obim proizvodnje već i cene, javlja se sasvim realna mogućnost da se porasli lični dohoci uračunaju u cenu. Tako se rast cena, zahvaljujući imperfektnim tržišnim strukturama, funkcionalno veže za rast ličnih dohodaka. Takve strukture su, kako ističe Macesich (10, str. 324), ~odlični sprovodnici inflatornog pritiska”. Cene i dohoci mogu, očigledno, da porastu u izvesnoj meri i na bazi postojeće količine novca. To je prosto zbog toga što brzina opticaja nije konstantna i što se njenim povećanjem može u nominalnom izrazu povećati obim robno-novčanih transakcija. Ovako stvoren pritisak u pravcu povećanja brzine opticaja stvara teškoće u realiza'pji društvenog proizvoda, što je sasvim norrnalno kad se ima u vidu da ista količina novca treba da opsluži povećan obim transakcija. Situacija se može opisati i na sledeći način: određena masa realnog društvenog proizvoda mora se realizovati pomoću takve količine novca koja je iako nominalno ista zbog opšteg rasta cena u realnom izrazu znatno smanjena. Na mikroekonomskom planu zajednički rast cena i dohodaka uz nepromenjenu količinu novca manifestuje se kao pomeranje krivulja ponude naviše, što prirodno, pokazuje tendencije daljeg porasta cena i smanjenja proizvodnje. Dalja kretanja zavise od reakcije monetarne politike. Ako se monetarna politika orijentiše na kreditnu ekspanziju da bi, povećavši platežno sposobnu tražnju, puboljšala stepen korišćenja postojećeg privrednog potencijala i na taj način povećala proizvodnju tendencija porasta cena postaće permanentna. Privreda će biti napajana novim količinama novca i rast dohodaka ostvarivaće se sistematski kroz stalno povećavanje cena. Ako ne dođe do ekspanzije kredita, rast cena će se pre ili kasnije zaustaviti, jer trajnije inflacije ne može biti bez stalnog povećanja količine novca. U tom slučaju, međutim, privreda dolazi u situaciju da ne može potpuno da iskoristi sve svoje potencijale, stepen

811

REALNE I MONETARNE KOMPONENTE INFLATORNOG MEHANIZMA