Gledišta

Osnovna ćelija sindikata jeste i treba da bude radni čovek, sindikalni radnik; a sindikalna organizacija u preduzeću i dmgoj radnoj organizaciji, kao ne samo njegov kolektivni izraz već i kao njegova sindikalna zajednica, treba da je organizaciona osnova cele strakture sinđikata. Na ovoj osnovi radnik i sindikalna zajednica preduzeća imala bi se graditi struktura sindikata u skladu sa industrijskim, odnosno profesionalnim principom. Svaki veliki sindikat (industrijski gradovi, nadleštva i sl.) na ovoj osnovi treba da bude sindikalna federacija na nivou Jugoslavije kao celine. Kao što je već istaknuto, neosnovano je obrazovanje jedinstvenog sindikata „društvenih službi”. Iz njega bi se morali izdvojiti sindikat radnika uprave, sindikat nauke i istraživanja i sindikat društvenih službi. Nema osnova da milicija pa i armija ne budu obuhvaćene ovim sindikatom (u nekim socijalističkim zemljama ovo postoji u odgovarajućem obliku). Federativna struktura bi omogućila nužnu autonomiju sindikalne osnove profesionalnog organizovanja i nužni demokratski centralizam građen i kontrolisan odozdo. U skladu s tim, princip delegacije bi odgovarao ovakvom federalističkom konstituisanju strakture sindikata, ne zapostavljajući pri tome radnike, tj. broj radnika. CHd sindikati bi stvarali federaciju na nivou Jugoslavije i na nivou republike. Savez sindikata Jugoslavije predstavljao bi federaciju federacije. Ovoj zajedničkoj federaciji pripadale bi sarao određene funkcije pretresanja i utvrđivanja osnovnih načelnih i programskih stavova, društvene politike, sindikalnog predstavljanja i usklađivanja odnosa i interesa u samom sindikalnom pokretu, odnosno u radničkoj klasi. Time bi se otklonio izvesni dualizam i profesionalni i forumski u sadašnjoj organizaciji sindikata. Na kongresima bi se birala zajednička tela (veća ili odbori) koja bi obuhvatala delegate federacija od kojih bi samo pojedini imali status funkcionera. Osnovna politika i akcija sindikata odlučivala bi se u profesionalnim sindikatima, koji bi imali punu autonomiju i najproverenije sindikalne borce u svom centralnom odbora. Najzad, potrebno je i praktikovati referendum. Sve bitnije odluke programskog ili akcionog karaktera treba podnositi na referendum članovima. Štrajk, preraa određenoj konvenciji, ne bi mogao da počne ako se ne bi pristupilo referendumu, i to ne samo članova sindikata već i svih zainteresovanih radnika. Sindikalna demokratija je osnovni uslov za demokratizaciju i pozitivnu draštvenu ulogu sindikata.

SINDIKAT I OPŠTI DRUŠTVENO-POLITICKI ŽTVOT Sindikat je pi*venstveno organizacija koja se stara da se ostvamje društveno-ekonomski sistem i demokratski utvrđena politika, dmštveno-ekonomska polilika u oblasti rada i dmstvenog i Ijudskog života radničke klase. On treba da nastoji da se stvaraju uslovi u radu. u radničkoj klasi i izvan

767

NACELNI STAVOVI I PITANJA O SINDIKATU