Gledišta

sredno učešće i odlučujući značaj radnog čoveka potisnuti su delovi političkog sistema, ustanove koje višc omogućuju „slobodnu političku igm” dobijaju na značaju. Kako se vode borbe? Odsustvo načela i javnosti to su svojstva ovakvih aktivnosti. Kritika bez koncepcije i beskmpulozna kleveta, moralna diskvalifikacija, malograđanska strast za srozavanjem Ijudskih vrednosti, političko podzemlje dobijaju šansu. Okupljanje pristalica, neformalni politički mehanizmi, štabovi, grupe, mveže agitatora razvijaju aktivnost mnogo veću od aktivnosti ustanova. OSNOVE Pomenute činjenice jasno pokazuju odakle izviru težnje za stranačkom parcelizacijom našeg poiidčkog života. Njihovo objektivno uporište nije u različitim interesima radnih Ijudi. U samoupravnoj organizaciji političkog života raznolikost interesa je dobila adekvatan okvir za svoje ispoljavanje, konflikte i rešenja koja neće izazvati trajnu uzurpaciju ničijih prava ili trajnu i sistematsku afirmaciju jednog in teresa na štetu drugih, pogotovu na afirmaciju regresitmog na štetu progresivnog interesa. Uporište tih težnji je u tradicionalnoj socijalnoj osnovi političkog života. To su pojave unutar političke sfere, kao posrednika između vlasti i radnih Ijudi, za ulazak, održanje ili povratak u nju. Iz nje su podsticaji za stranačko strukturiranje političkog života, pri čemu je bitno koja će grupa tog socijalnog sloja, kao nukleus „stranke”, biti na vlasti i gde građani igraju ulogu izbome vojske, statista, čijim se interesima i voljom samo sakriva pravi interes i volja pojedinih grupa političko-posredničkog sloja. I u ovoj prilici, iz postojanja političko-upravljačkog sloja i libcralizacije političkog života nužno se rađaju, kao i dosad u sličnim istorijskim prilikama, političke borbe stranačkog tipa, „slobodna politička utakmica" pojedinih gmpa. Normalno je što nesamoupravna priroda ovakvih pojava postajc očigledna preo u komuni. Pritisak samoupravno organizovanih radnih Ijudi i elemenata „radničke klase organizovane kao države” na tradicionalnu političku stmktdm najintenzivniji je u komuni, zbog njene „prizemnosti”. S dmgc strane, opšti uslovi da radni čovek bude neposredno i isključivo nosilac političkog procesa u komuni već su uveliko sazrele, što posredničko-politički sloj čini suvišnim, lišava ga dmštvenog i istorijskog smisla. Pokazuje se, jednom reči, da lanac elemenata tradicionalne političke strukture puca gde je najtanji.

ZASTO: „SLUČA.TEVI”? „Slučajevi” su uglavnom nastajali u sredinama u kojima je radnička klasa kulturno i politički nedovoljno samostalna, a

773

GRUPASENJA I DEMOKRATIZ ACIJ A KOMUNE