Gledišta

Pošto se studenti školuju na univerzitetu, bilo bi normalno da oni, zapravo, tu imaju jasno određen status. Međutim, njihov položaj je u normativnim aktima potpuno nedefinisan, a ta nedefinisanost je uzrokovala konfuznost u radu samoupravnih organa, koji l ;su dosta stihijski ipo inerciji uvedeni na fakultetima. Stoga je zaključeno da treba što prije preduzeti mjere da se statutamim pravilima sasvim jasno i nedvosmisleno regulišu samoupravna prava studenata. Jer studenti, na primjer, nemaju prava da odlučuju u vijeću fakulteta ni o pitanjima koja su od neposrednog interesa za njih, s ) dok takvo pravo imaju svi oni koji su u radnom odnosu sa fakultetom, čak i pomoćno osoblje. Tendencija da se mehaničkim prenošenjem principa samouprave iz privrednih organizacija želi dokazati da je samoupravIjanje u školstvu stvar samo onih koji isu u radnom odnosu, a da studenti mogu učestvovati samo ograničeno u organima samoupravljanja, „vrlo je konzervativna i suprotna potrebi vaspitanja socijalističkog čovjeka” 6 ). Jer, sigurno je da uspjeh studenata na fakultetima zavisi podjednako i od studenata i od nastavnika i da nema pozitivnih rezultata u učenju i nastavi sve dotle dok se obaveze i odgovornosti ne budu tražile podjednako i od jednih i od drugih. U stvari, postojeći model studentskog samoupravljanja je uslovIjen konzervativnom organizacijom univerziteta, koji je ostao zatvoren u sebe, a čija se organizaciona struktura nije već godinama nimalo izmijenila. Vjerovatno zbog toga je univerzitet, kao ustanova, upoređen sa vojskom i crkvom, koje su i do danas zadržale nedirnutu staru organizaciju. Opšta je konstatacija da samoupravni odnosi na univerzitetu i u srednjim školama daleko zaostaju za opštim kretanjem društva. Pristupajući analizi studentskog i učeničkog samoupravljanja, onakvog kakvo danas postoji, Simpozijnm je ukazao da je ono u kritičnoj fazi i da neće moći još dugo da se razvija ovakvim tokom. Naglašeno je da je samoupravljanje uvedeno i među studente, a da oni, u stvari, nemaju čime da samoupravljaju. „Može se reći da je učešće studenata u samoupravnoj sferi na našim fakultetima ograničeno i nepotrebno suženo do te mere da to predstavlja opasnost za ostvarivanje onih zadataka radi kojih je samoupravljanje i uvedeno.” 7 ) To studentsko fa takođe i učeničko) samoupravljanje nema svoju materijalnu osnovu, i dok je god ne nađe, ono će biti samo fikcija za studente i učenike. A kad se nađe materijalna osnova, onda treba zakonskim putem ozvaničiti tako regulisano samoupravljanje. Nepostojanje materijalne osnove i pravna definisanost studentskog samoupravljanja doveli su do toga da ono postane oblik staleškog i uz to formalnog udruživanja. Stoga ono i nema skoro nikakve društvene moći, jer ne raspolaže osnovnim elementima koje zahtijeva takav oblik udruzivanja. Umjesto djelotvornih odluka, studenti u svojim samo-

) Radoslav Bajčela, ..Prava studenata sadr/ana u Statutu Ekonoraskog fakulteta u Beogradu”. ") Zdravko Grabo, ~Mjesto i uloga Saveza studenata u organima društvcnog upravljanja”. 7 ) Dr AJeksandar Hristov, op. cit.

796

BORISAV D2UVEROVIĆ