Gledišta, Aug 01, 1968, page 202

vi za proširenje kadrovskih mogućnosti za ovu vrstu istraživačkog rada. Pri tome, čini se, ulogu programatora morali bi prvenstveno da preuzmu saveti za koordinaciju naučnih istraživanja (saverni i republički), da formulisanjem pravca i prioriteta istraživačkog rada i sredstvima utiču na tempo i strukturu istraživačkog rada. U tim uslovima pojavili bi se sa svojim sredstvima i ostali faktori, koji danas pokazuju visok stepen interesa za istraživanje ovog područja (sindikati, pojedine društvene delatnosti, pa i same radne organizacije). Ukoliko se takav programirani razvoj zapoćne pre to boIje. Pre ćemo nado : knaditi naše zaostajanje na ovom području, koje je očigledno i postaje prepreka samoj praksi.”

TEORIJA IN PRAKSA br. 6—7/1968.

VLADIMIR KRIVIC: Etatizam i ustavnost u našoj praksi; STANE KRANJC: Preobražaj Saveza komunista; JOSIP VIDMAR: Naš današnji problem; DOLFE VOGELNIK: Naučna politika; BRANKO BOSNJAK: Religija kao privatna stvar i problem dijaloga; KOMUNISTI I NASE VREME; NIKO TOS: Osvrt na društvenu (ne)aktivnost komunista; MARKO KOS: Gde je nauka u privredi? RUDI VIDETIC; Kliring 1968; VIKTOR KONJAR: Omladina istine i poluistine; MOMCILO ĐUKIC: Komunisti i partijska štampa; FILIP LIPOVEC: Mera za utvrđivanje dohotka kao stvama mera uspešnosti u socijalističkoj privredi; BOGDAN KAVČIĆ; Upotrebljivost „grafikona uticaja” za istraživanja kod nas. TONE KLEMEN: Sta je sa samoupravljanjem u javnoj upravi i drukčije; MARJAN TAVCAR: Mladi i religija; RADOVAN VUKADINOVIC: Spoljna politika SDA prema evropskim socijalističnim zemljama; RASTKO MOCNIK: Iskupenja američke nove levice; MIROSLAV KUSY: Institucionalna revolucija, njeni ciljevi i per-

spektive; ROBERT KALIVODA: Demokratija i kritičko mišljenje; GOVOREĆI OTVORENO: Beleške o stranim revijama; Bibliografija. VLADIMIR KRIVIC: Etatizam i usta\most u našoj praksi (Uz diskusiju o sprovođenju i dopuni Ustava) .. Prošle godine je prilično na brzinu i ne posle onako demokratkske j avne rasprave kao kada su donošeni ustavi prihvaćeno šest amandmana na Savezni ustav i pet na repubiički. U njima se delimično ogledaju rezultati pobede naprednih političkih snaga na VIII kongresu i IV (brionskom) plenumu SKJ. Sad se pokaza-10 da bi trebalo neke od tih amandmana ponovo izmeniti, kako bi se duh tih zaključaka i načela ustava doslednije i brže afirmisali. Prepreke koje otežavaju sprovođenje novog ustavnog sistema još su veoma moćne i raznovrsne. Uzroke za njih ne treba tražiti samo u relativnoj slabosti naše materijalne baze. Treba ih tražiti u prihčnoj meri i u subjektivnom faktoru. Obično govorimo o etatizmu, o etatističkim snagama i etatističkoj inerciji i mentalitetu ko ji se ukorenio u glavama ijudi, ne samo u prote- • klom 25-godišnjem periodu nove Jugoslavije već u čitavoj istoriji klasnog društva. Uvođenje samoupravljanja, odnosno novog ustavnog siste- r ma koji se zasniva na toj ideji, biće, svakako, dugotrajniji 1 težak pionirski posao, pun plima i oseka. No oštrinu tog talasanja može da üblaži svestan društveni faktor, koji će • u svojoj akciji biti utoliko uspešniji ukoliko snažnija bude materijaina baza i produktiv- ■ nost rada društva. Da navedem neke činjenice koje svedoče o objektivnim : teškoćama, a i o žilavosti etatističkog otpora; U roku od dve godine posle donošenja novih ustava mora-11 smo uskladiti s njima sve zakone. Prošlo je pet godina. Ni pola zadatka nije obavIjeno, Istina, rok od dve godi-

1266