Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

GODIŠNJAK KRALJEVINE 85.Н. 5. 317

Одобрених пријава у години: 1921. г. 193 (Остало 1897 јер су неке повучене или одбивене); 1922. г. 808 (остало на раду 2246); 1923. г. 1143 (остало на раду 1632); 1924. г. 971.

Жагови.

Пријављених пријава у години: 1921. г. 1874 (овде су урачунати и пренесени жигови из Аустрије и Угарске и међународно заштићени); 1922. г. 1693; 1923. г. 463; 1924. г. 540.

Одобрених пријава у години: 1921. г. 1246; 1922. г. 1279; 1923. г. 1110; 1923. 514.

Узорци и модели

Пријављених пријава у години: 1921. г. 46; 1922. г. 55; 1923. г. 66; 1924. г. 42.

Одобрених пријава у години: 1921 г. 28; 1922 г. 40; 1923. г. 48; 1924. г. 26

RADNIŠTVO i RADNIČKO ZAKONODAVSTVO U KRALJEVINI S.H.S.

Socijalna struktura Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca veoma je diferencirana prema pojedinim pokrajinama. I ako u svima pokrajinama Kraljevine u pretežnoj meri preovlađuje poljoprivredno stanovništvo, ipak je srazmera između poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva dosta različita između pojedinih pokrajina. Tako je na pr. srazmera poljoprivrednog stanovništva prema nepoljoprivrednom u predratnoj Srbiji, a naročito Južnoj Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori mnogo jača nego u Vojvodini, Hrvatskoj i Slovenačkoj. Ovo se objašnjava time, što je u poslednjim trima pokrajinama aglomeracija stanovništva po varošima usled razvijenijih ekonomskih prilika, a naročito usled razvijanja trgovine i industrije, znatno jača nego u prvim trima oblastima. Tačna srazmera tih vrsta stanovništva po pojedinim pokrajinama nije još poznata. Međutim za sada se zna, da od celokupnog stanovništva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 84%, odpada na poljoprivredno stanovništvo a samo 16% na varoško.

Što se tiče daljeg diferenciranja dve kategorije stanovništva, u tome pogledu takođe postoje v.lo velike razlike po pojedinim pokrajinama. Tako dok u pogledu poljoprivrednog stanovništva na teritoriji predratne Srbije, Crne Gore i Slovenačke znatno prevlađuje mali i srednji posednik, dotle je na teritoriji Voivođdine, Hrvatske i Slavonije, Bosne i Hercegovine kao i Dalmacije, do skora, u dosta jakoi meri bio zastupljen veliki posed. To stanje dosta je znatno izmenjeno sprovođenjem agrarne reforme, koja je doprinela, da se socijalni odnosi na selu znatno nivelišu u korist malih posednika.Međutm to sve nije još doprinelo, da u tim pokrajinama potpuno izčezne raniji postojeći proletarijat na selu, čiji je procenat naročito veći u Vojvodini, izvesnim krajevima Hrvatske, Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore. Što se tiče varoškog stanovništva može se u glavnom reći, da u svima pokrajinama u ogromnoj većini preovlađuje t. z. srednji stalež t. i. mali trgovac, zanatlija i slobodne profesijaliste intelektualnog karaktera. Pored njih postoji i izvestan broj predstavnika krupnog kapitala sa jedne, kao i proletarijata u vidu fizičkih i intelektualnih radnika sa druge strane.

Može se kao približno uzeti, da ukupan broj radnika zaposlenih u trgovini, zanatstvu, krupnoj industriji zaključno sa rudarstvom i saobraćajem iznosi oko 600.000 lica, što dakle prestavlja oko 5% celokupnog stanovništva, ili dve petine celokupnog varoškog stanovništva.