Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

КЕ ; ; + i 1 ;

GODIŠNJAK KRALJEVINE s.H.S. 521

zaštite svojih ekonomskih, kulturnih i moralnih interesa. Ovi propisi zasnovani su na sličnim propisima samoga državnig ustava, koji principieino pri- . znaje radnicima pravo na udruživanje u cilju postignuća što povoljnijih uslova . rada. Istina ovo je pravo u nekoliko ograničeno radnim naknadnim zakonom

o zaštiti države, u koliko bi se radnička udruženja stavila u službu komuni-

stičkog pokreta. '

Pored prednjih mera Zakon o Zaštiti Radnika omogućuje radničkoj klasi, da i preko specialnih svojih poluzvaničnih predstavništva, Radničkih' Komora, i radničkih poverenika u preduzećima, sarađuje na zaštiti svojih prava i interesa, kako preko nadležnih organa, tako i preko samih poslodavaca. Preko prvih joj je omogućeno pravo na najširu saradnju pri izgradnji celokup' nog zakonodavstva i svih mera koje tangiraju interese radničke klase. U vezi sa tim zakonskim propisima već je osnovano šest takvih komora, a u skoroj budućnosti imaju se osnivati još dve. Ove ustanove su zasnovane na načelu samouprave, i predstavljaju poluzvanične organe svih kategorija radnika na svojim teritorijama.

Preko drugih je radnicima omogućeno da imaju svoje zvanične predstavnike u samim preduzećuima u kojima su zaposleni, u cilju što pravilnijeg regulisanja odnosa izmedju njih i njihovih poslodavaca..

Najzad posleratni zakonodavac obratio je pažnju i na čisto materijalnu zaštitu radničke klase. Ovo poslednie on pokušava da postigne pored zaštite same nadnice od raznih zloupotreba od strane njihovih poslodavaca (truk sistema), i obezbeđenjem što stalnije zaposlenosti radnika u opšte. U tome ciliu on je državi, preko Zakona o Zaštiti Radnika, stavio u dužnost, da radi na stvaranju jedne čitave mreže berze rada, kao državne institucije, sa zadatkom, da rade na što racionalnijoj organizaciji domaće radne pijace.. Na čelu svih tih berza predviđena je kao vrhovni kontrolni i posrednički organ, i jedna centralna institucija te vrste. U vezi sa tim zakonskim propisima Ministarstvo Socijalne Politike pristupilo je počev od 1. juna 1922. postepenom osnivanju prednjih berza, kojih za sada ukupno ima dvanaest, sa jednom središnom berzom na čelu. Ove institucije su rukovođene od strane državnih činovnika, a uz saradnju specialnih savetodavnih odbora, sastavljenih od istog broja predstavnika radničkih i poslodavačkih komora. Da bi se ovim berzama omogućilo, da što uspešnije otpravljaju svoju dužnost, zakonodavac im pruža razne beneficije. Tu dolaze pre svega povlastice na vožnji, koje one mogu da izdaju radnicima, kada ovi putuju rađi traženja rada, a zatim i razne vrste javne pomoći, koje država u novcu, hrani i stanu ukazuje preko ovih berza nezaposlenim radnicima. Dok je prva vrsta pomoći poslednje dve godine vrlo obilno ukazivana nezaposlenim radnicima, dotle su ostale ukazivane u znatno skromnijoj meri.

Štrajkovi. ·

Nomalni rad industrije i ostale ekonomske delatnosti u Kraljevini:

S. H. S. nije ni iz bliza tako često uznemiravan radeničkim štrajkovima kao što je to slučaj sa ostalim zemljama. Ovo se da objasniti dvostrukim faktom.' Prvo, radeništvo nije tako dobro organizovano niti pak raspolaže dovoljnim fondovima, koji bi ih omogućavali na češću borbu za zaštitu njihovih inte•*resa. Drugo, samo zakonodavstvo upereno je protiv štrajkova. U toku 1920: godine željezničari i ruđdari štrajkovali su u više mahova radi poboljšahja' njihovog materijalnog stanja. Ali pri kraju te godine Vlada ie izdala dve

21