Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.
GODIŠNJAK KRALJEVINE S.H.S. 373
đenerela Uzelca u Ministarstvu Vojske stvoreno Odelenje za Vazduhoplovstvo. Ovo je odelenje podeljeno na tri odseka:
a) Odsek za suvozemno vazduhoplovstvo;
b) Odsek za pomorsko vazduhoplovstvo;
c) Odsek za civilno vazduhoplovstvo.
Za načelnika Odelenja za vazduhoplovstvo naimenovan je sam đeneral Uzelac, koji je u isto vreme bio i komandant vojnog vazduhoplovstva.
Neposredno podčinjene Odelenju za vazduhoplovstvo stojale su Vvazduhoplovne komande, administrativno-tehnički organi, a ovima aeroplanske eskadrile i bolničke čete.
U toku 1921. i 1922. gođine spoljašna fizionomija vazduhoplovstva u nekoliko je izmenjena. Organizovane su mehaničarske i izviđačke škole i još jedna pilotska škola u Mostaru. Podignute su nove zgrade i radionice na aerodromima, povećan je kadar pilota, izviđača, mehaničara i dr. operijalista. U 1923. godini za načelnika Odelenja za vazduhoplovstvo određen je 4đeneral Radisav Stanojlović. Sa njegovim dolaskom za načelnika učinjene su izvesne izmene u organizaciji vazduhoplovstva. „Odelenje je podeljeno па одзеке:
a) operativni;
b) tehnički;
c) opšti;
d) građanski.
Hidroavijacija je izdvojena i stavljena pod komandu Mornarice. Or:ganizacija vazduhoplovstva ostala je u kompetenciji Odelenia za vazduhoplovstvo. Pristupleno je organizaciji Vazduhoplovnog Tehničkog Zavoda kome je svrha snabdevanje vazduhoplovnih komandi.
Ali glavnu pažnju poklonio je novi načelnik podizanju aeroputničke industrije u zemlji. Prvi učinjeni pokušaji u tom smislu dali su povoljne rezultate. U Novome Sadu podignuta ie Prva Srpska Fafrika Avijona, koja je izrađivala školske avijone tipa Brangerburg kao i hidroavijone za Mornaпси. U radionicama iI-ve Vazduhoplovne Komande u Novom Sadu takođe je izgrađeno desetak školskih avijona.
Krediti namenjeni vazduhoplovstvu znatno su povećani i ove godinč 'iće udaren temelj jednoj novoj m dernoj fabrici aeroplana na bazi domaćeg i stranog kapitala.
Trgovačku avijaciju u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca za sada predstavlja kompanija Franco-Roumaine, kojoj je od 30. januara 1923. godine dato isključivo pravo korišćenja vazdušnih linija Beograd—Buda-Pešta i Beograd——Bukurešt. Na taj način Beograd je vezan vazdušnim putem sa <arigradom, a preko Beča i Praga sa Parizom. Teren za pristajanje, koji je stavljen Kompaniji na raspoloženje za sada je u Pančevu, ali ove godine pristupljeno je izgradnji velikog međunarodnog aerodroma kod Zemuna u meposrednoj blizini Beograda. 7
", U trgovačkom pogledu dobijeni su sledeći rezultati:
Iz Beograda je pošlo i stiglo na stanicu od 25. marta „~ 15. novembra
13923. godine 375 putnika, utovareno je ili istovareno 16.700 kilograma robe.