Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

te io

Zvonko Rosenberger: Nešto o moralu.

Poznato ie, da se ubijanie čovieka smatra nemoralnim i nedozvolienim činom, a da se za ubijanje rieprijatelja u ratu ili za ubijanie protivnika u dvohoju stiču priznanja ı odlikovanja. Nadalie se danas na pr. homoseksualnost smatra velikim necmoralom, no u staroi Ončkoj niie nikome palo na pamet, da tu vrst liubavi pobiia ili progoni. Dobivanje nezakonite djece ie kod nas znak nemorala, a na pr. ıl Koruškoj skoro 50 postosvih seliačkih dievojaka imade djece prije nego stupi u brak.

Kako da se protumači pojava, da ie moral različit u raz-' ličito doba i u različitim kraievima? Do čega stoii moral i tko va stvara? S time uı vezi nastaie pitanje. postoi li' židovski moral i u čemu se sastoji?”

Nije tome baš davno, da su ljudi živjeli raširkani u mnozo malih plemena, pa ie svako pleme živilo svojim posebnim gospodarskim, socijalnim i političkim životom. Sto je u takvoj malenoi društvenoj zaigdnici bilo dopušteno, a što nedopuštenio, što se ie kudilo, a što hvalilo, što je bilo nemoralno, a Što moralno? — Svagda jie u svakome plemenu bilo liudi, koji su bili moćni i koji su zapoviiedali. dok su drugi slušali i predstavliali podređene grupe. Uviiek ie bilo patricija i plebejaca, plemića i pučana, vojskovođa i voinika. Oni. koji su ma bilo koji način stekli vlast, izrabljiivali su ie uvijek na štetu nezaštićenih. a pri tom su budno pazili, da im tu vlast nitko ne bi oteo. Ta vlast bila ie: ili veći broji oružia i oružanih plaćenika, ili veće i bogatiie zemljište, ili naprosto veća zaliha ekonomskih dobara. Da uzmognu sačuvati svoj ugled i svoju moć, moTali su poiedinci osobito ovih uglednijih grupa stvoriti pravila, prema kojima ie čitavo pleme trebalo da se vlada. Stvorila su se pravila za društveni život, stvorio se je moral. A sve naprosto zato, jer itko niie želio da bude povrijeđen u svoiemii uzledu, u snazi, u imovini i u stečenim ovlastima, pa je DTOglašeno načelo: — Nitko ne smije činiti izvjesno djelo, pa ni ia sam ca me smijem činiti, ako me Ću. da mi to isto drugi učine. PE S Tako su u Rimu proglasili tamošuiji moćni vlastodršći, a to su bili patriciji, da je sramotno pobjeći iz boja, a časno, poginuti u ratu, te su zakonima svakoga silili, da mora biti voinikom. To su učinili zato, ier je za njih (a i za plebsjce, no u mnogo mahnioj mjeri) bilo: životno pitanje, da sačuvaju ol neprijatelia svoin imovinu, a da ie novim ratnim plijenom:p- · većavaju. Židovi su zabranili svojim „sunarodiicima dase” žene s inostrancima, da ne oslabe warodni redovi i:da se nci umanji narodna imovina, koju jezvaljaloe sačuvati. To je potaklo i mnoge druge narode-i plemena, klase i kaste da zabrane ženidbu između heterogenih grupa... — Svagdie, gdje. ima pxi“

158