Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

crteža iz prirode, portreta, te raamunza i svoju možda le baš uspiclu sliku »Samson i Dalila-. »Židovskomni ulicom u Amsterdamu«, koja ie nastala 1905. codine, dao je umietmik dokaza, da može da stvara i impresionističke slike po načinu znamenitoza V. Gogha, najradikalniiega od svih impresionista.

Ali Liebormannu stoiumo icš i suviše blizu, a da o nicgcovoj umijetiosti stvorimo svoi konačni sud: a i ne radi se ovdje da pišemo kritički prikaz o niemu, već da karakteriziramo tek bitnost toga umjetnika. Liebermamna odlikuie od ostalih njegova konmsekventnost u mapredovaniu. Nikad ne miruje krai dobivenih lovorika. Niegova ie umjetnost daleko cd svake virtuoznosti: i dok kod ostalih maistora -— umietbijka popušta u starosti Živahnmost temperamenta, Liebermann je U SVOiuc htijeniu sve radikalnijii. Rođeni ie impresionista. Iza njegovili skica kriie se prošlost puna ozbilinosa rada i temeliitoza stu'diia. prošlost, koia kaže da on tim znanjem raspolaže u najvcĆoi mieri.

Liebermannova umjetnost me dira majveće problemec opstojania, ona me zadire u dubinu liudske duše, i ne pobuđuje na razmišlianic. Ali ie ipak velika umjetnost; ne može je se prijeći, a ioš manie omalovažiti. Slikarstvo mu nije posao, Već životna potreba. Slika, ier ga njegova priroda na to tiera. Vodi nas razumijevanju prirode time, Što nas upoznaje sa liepotom, po miezovom ukusu. Liebermann ie produktivna, stvaralačka ličnost, koia daje sviietu nove vrednmote. Koji mladi slikar mije zahvalan tom berlinskom Židovu — slikaru za dobivene DObude? A nama Židovima neka bude stvar savjesti, da Visoko dismmemo stilez barem onih naših, koji raspolažu takvom sposobnošću, i koji bezobzimo idu većem usavršavanju. Max lLiebermannu pripada svakako tima riietkima.

BEN JOSEF: UMJETNOST.

Umjetnost ic uzvišenie i svladavanje života. Aktivan Čo-. vieck u umuijetnosti nalazi mastavak i pojačanje svagdašniice, inienih bolova i radošti, njenih liepota i rugoba, njenih dobrota t zala. Umietnost ie njemu samo viječna, ali uzvišena posuda 7a isto tako viečnu, ali banalnu sadržinu svazdašniice: Umietnost miemu poliepšava, uskladiuie, uzvisuje svacdašniicu, jet Joi skida krpe slučainosti, nemotiviranosti, banalne dosade. ·da je obuče Kkralievskim plaštem smisla, mohtiviranošti i vječnosti. Aktivnome je čovieku dakle umjetnost uzvišeni nasta-. vak Života. ja

A pasivan čovjek traži u umietnosti zaborav. Želi u JOJ da se izgubi iz svijeta, da potpuno zaboravi cilieve, svrhe, težWie, da se nadie u carstvu slobode. i fantazije,..cdie se izgubiše lična volia i lični nagon, gdje vladaju zakoni liepote. Za Ni ie urmietnost. svladavanie Života.