Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

= Ur e

ODN) be O. — = rozi

Middali : Židovi u rasno} teoriji. |I. | UVOD.

Polovicom prošloga stolieća mastali su radovi ma polju priroduih znanosti, koji su stubokom promijenili muiiemic, Sto ie vladalo do tada o položaju i razvitku i Životiniskih vrsta i čovieka. Naučili smo, da je čoviek vrsta, koja se razvila od niže vrste, kao što su se razvili lav, tigar, panter, jaguar, divlia i pitoma mačka iz pramačke. Ove vrste zovu se ra Se.

Ali ako se upitamo, Što ie rasa, ne Ćemo moći da točno definiramo tai pojam. Još damas niiesu iednodušna mniijcllj:l stručniaka. Svaki naučeniak ima svoju defimiciil i tvrdi dabome, da ie njecova naibolia.

: Fritz Kahn kaže: »Rase su vtste, koje su se razvile od prvotne jednoličnosti životiniskocza svijeta zbog posebnngca načina života, a odlikuju se time. Što imaju meka biliežia. koi: su nasljedna, a koja ih razlikuju od drugih vrstav.

Pa i ta definiciia zacijelo niie posve ispravma, ier ŠtO je dan smatra rasom. drugi kaže, da je tek varijacija, a O ČOVieČjm rasama kaže iedan, da ih ima pet, drugi dvadeset, treći St. a Četvrti kaže, da čoviečjiih rasa uopće nema itd.

Ako se zapitamo, kako su nastale rase, možemo reći, da su nastale utiecaism mmozgih faktora: posebni način Života. lima, okolica, potreba. način prehrane, katkada slučaj ili izra prirode. Sumu svih ovih faktora nazivamo: sredini — milietl Rasa ie dakle produkt sredine. — Sredina stavlia ma ra su zahtisve, ako ih rasa ne može da izvrši, onda proDa“"a.

Rasa se miienia. Cidie ie nekad bio sniiep i ied dolazi t0pla klima i obratno. Ako u krai, koji ie onakov, kao današni, oko ekvatora. dođe ledeno doba. životinie moraiu da se prilazgode nmovoi klimi. Poprimaiu deblie krzno. iz šarene boje na: staju svijetle itd.

No i upliv stedine ima svojih granica. Kad se neko biće donekle već prilacodilć novim prilikama. već je mnogo teže da ca se priuči novoi okolini Priroda ie kao umietnik: iz homogene mase može da stvara lako nove oblike, kao što umjetnik lako svara iz mramornoga bloka svoi kip. — ali kad sea je stvorio, teško će iz niez stvoriti opet neki novi kip.

Biće. koie već ima određena individualna stvoistvn, Wii više plastično. Ta nova individualna svojstva nazivamo rasom u višemu smislu: rasna SVO1iStVa.

Tma dakle dva faktora, sredina i rasa, koji dirigirajli položaiem individula u ŽIVOTU.

XX

209