Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

"Terremondrov je koni već nestao na zaokretu, a Wiquči le nastavio zadovolino svoi put kroz travu. »Budite na oprezu«, ponovi Bergeret »i vratite im Boga!

Pavao Werlheim, Koprivnica: Važnosi Ahad Haamovoga kulturnoga cionizma.

Svako. is čovječie mastojanie moftivirano. To je zato, jer ie naš spoznaini centar mozak udešen tako, da može shvaćati samo ono što ie logično, t. |. organski povezano kao: uzrok posljedica, dielovanie — svrha i princip — učinak. Svaki Čovijek čini nešta, ier ie uvierem, da će mu to koristiti Sva su naša nastojanja i zajednička i pojedinačna samo težnja za boliitkom, napretkom i održaniem, poiedinca i liudske vrste. Pazlična nastojanja i dielania različito se odnose prema OvO1I prvom zahtievu života. Jedna su mu posve identična, uDOTCdna i pogodna, a druga mu se protive. Sto ie naše nastojanje bliže ovomu primarnom postulatu života, to će mu i uspjeh biti osiguraniji. Ovo valia da uočimo, ako hoćemo spoznati važnost Ahad Haamovoga kulturnoga cionizma.

Jedan od uzroka cionističkome pokretu ie antisemitizam.

Antisemitizam priieči kulturni i ekonomski razvitak Židova u nekoi sredini. Različne torme antisemitizma uvijek su posliedice sredine u koioi su Židovi okuplieni (kulturni stepen sredine, bogatstvo, mentalitet) i broja Zidova u toi sredini Tako može biti antisemitizam uzrokovan vjerskim, socijalnoekonomskim razlozima itd. Kako antisemitizam smeta normalnome razvoju Zidova, to se mora ovom protuprirodnomi pritisku stvoriti protuteža zbog obrane prirodnih liudskih prava. U svakoga čovieka imade prirodan nagon, da se slobodno razvVviiamo i napredujemo. Antisemitizam je u Židova mobilizirao tai nazon, učinio ca voliom, živom voliom židovskoga naroda, koii se hoće slobodno razvijati. Cionističkim ie pokretom izra-

Žena ova iaka volia. Svaki se razvoj mora temaliiti na neče-

mu dotadašniemu, kao što se kuća gradi samo na Čvrstu temclju. I židovski narod mora upriličiti (imati ili stvoriti) sve uvjete za svoji dalinji iedinstveni kulturni progres. Temeli je skupnoza razvoia nekoga naroda držvnma zajednica, koia veže neki nmared o izvjestan +eritori.. Ta državma zaicdnica mora da ima čvrste temelie, ne ćelida bude skoroosuđema ma rasulo.

Ti temelji su u različitim državnim zajednicama različiti. već prema tome. da li ie temeli državnocza prihoda i privrede u ratarstvu. stcčarstvu. rudnem blagu, industriji itd, Jedno ie ipak za sve bitno i stalno, iedan je uvjet i temeli za sve države potrebit i nadasve važam, a to ie moderna kultara, Wulturni

235: