Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

tim Dbrakovima, koji su brakovi bili posve obična pojava, a mnogoženstvo ih. ie upravo poticalo na to. AbDraham — Hagar. Ezav — Izmaelova kći i ioš dvije Hetićanke, Jakov ženi osim Rahele i Leie ioš Bill i Cilpu — svima poznati primjeri o TlicŠovitim brakovima. Ovdje počinje razdoblie miešovitih brakova, koje traie preko 1500 eodina. Biblija nam dalie priča povijest Abrahamovogr plemena, priča nam petstogodišnji razvitak iednoz mladog naroda. Da su Židovi bili u Egiptu, historički je dokazano, da li je Josip historička osoba, ne zna se. Poznato ie tek da ie upraviteli (prefekt) Jamcham hramio za vrijeme gladi ljude iz Kenaana. Nagadalo se ie, da ie taj Janchamu bibliiski Josip. Za nas ie važno, da potomci Abrahamovi, koji su mješovitim brakovima i proZelitizmom primili u sebe kenaanske i hetitske elemente, dolaze u Egipat, ostaiu ondje neko vrijeme te se miješaju i s Eeipćanima. Kako ie Egipat bio zemlia visoke kulture, počinje ovdie asimilaciia i doba boravka u Egiptu znači za potomke Akbkrahamove dobu »egiptizovania«. Moisiia nosi ecipatsko ime (ruth-Mosis), kao Spinoza španiolsko, a Herzl niemačko.

U to se vrijeme pojavliuie prvi puta ime Izrael Na DObiedničkom stupu Faraona Mer-Ne-Ptah-a dolaze Tiječi: »Izra= elovo ie pleme bez ploda, a Egipat, učino je Palestinu udovicom«. Ovaj je dokumenat od osobite važnosti za rasnu povijest ZŽidova, on nam govori, da je u doba, kad su potomci Abrahamovi bili u Egiptu, živilo u Palestini pleme Izrael, koie ie antropološki bez sumnje arapsko, tako da se ie židovski narod razvio iz babilonskih Abrahamida i arapskih Izraelaca.

U Egiptu rađa se židovska narodna svijest, kao uvijek u DOvijesti našez naroda, kad mu je išlo zlo. U ropstvu, u mukama, pod silom egipatskom ustaju Židovi, da pokažu, da su slobodan narod. Iz Egipta polaze Židovi na Sinai i ostaju ondie pekoliko godina, primaju po legendi svoj zakonik, i miiešaju se sa arapskim plemenima. To su plemena Edom, Moab i Amon. Biblija kaže, da je Edomićan brat Židova, da za se može primiti u narod sve do trećeg koliena. Moijsiija uzima Ciporu Nibianićanku za ženu.

Iz biblije ne znamo što se je u to vriieme zbivalo u Palestini, ali se ie u zadnje vrijeme otkrila u Tel-el-Amarni čitava korespondencija kenaanskih knezova s ecipatskom vladom. U iednom pismu tuži se knez urusalimski Abdihiba, da mu Habiri pustoše zemlje i ako mu faraon ne pošalie vojske. oni će ga upropastiti. I Habiri su doista osvojili faraonovii provinciju. Habiri — to su IHebreici, a rileč označuje sva plemena, koja dolaze iz pustinie, onako kako su Grci nazivali sve strane narode barbarima ili Pimliani sve sieverne narode Germanima. Englezi i Rusi ioš danas nazivaiu Niiemce Germanima. Među

268