Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

skoga naroda svojim gemiialnim intelektom produbio i proširio za na cio liudski rod. U životnom je nazoru svakoga pojedinca lezgra onai specilični osmov, Što ie duboko immdiran u naravi svakoga. a koji ie plod posebnoga historiiskog razvoja grupe lindi (naroda) pod posebnim prilikama. Geniialni ie Spinoza svoj nazor na SVIJET intuiciiom, Što ic samo gemiji imadu, od narodnog specifikuma usavršio do kozmopolitskoz ideala i dao na dar svima liudima. Nažalost mijesu liudi tai dar primili, već su ga nemilosrdno odbacili. Spinozu nijesu shvaćali. Nije ioš bilo Tijecovo, vrijeme. On je bio daleko ispred svojega vremena, Drorok poznijijm generacilama. Ernst Flaeckel mu se u svojoi knjizi »Weltržitsele divi: »Moramo se jasnoći, sigurnosti i točnosti Spinozinogza monistočkogz sistema danas diviti to više, Što taj snažni mislilac pred 250 godina niie imao nikakvih wigurmih empirijskih fundamenata, koje smo dobili istom u drugoj polovici 19. vijeka.« Veliki ie njemački piesnik J. W. v. Goethe zaodijeo u krasan pjesnički oblik Spinozine temeljne misli monizma naročito u svojim remek-dielima: »Gott und Welt«, »Prometheus«, »Fauste. Svi su njemački klasici bili zanešeni Spinozinom filozofijom, a da se ne ZOVOTi O uticaju na čistu filozofiiu. Spinoza ije sva svoja diela pisao latinskim iezikom (latinski je naučio u latinskoi svietovnoj školi u Amsterdamu), ier je to i Ono doba bilo najsvrsishodnije.

Spinoza ie bio idealan čoviek, Umio ie da dovede u sklad svoi Život sa svoiom naukom. Živio ie onako, kako ie mozgovnim iskustvom za dobro spoznao. Gotovo 20 ie godina stoičkom strpliivošću podnosio strašne muke sušice, a u svoiemu se misaonom radu nije dao smesti, te većinom živio daleko. od društva. Ni poziv, da ide za sveučilišnoga projesora ı Heidelberg, niie ga odmamio iz samoće, jer ie htio slobodno misliti. Svi su sa Znmamci Doštivali, a osobito su nmjecove duševne vrline cijenili veliki liudi onoga doba kao veliki filozof G. W. Leibnitz i veliki kemik Bo. bert Boyle i t. d. Izopćen iz židovske općine trpio ie od rabina i kršćanskih teologa. Onai deduktivni put silogizama, što dovodi do spoznaje velikoza filozofa, treba mnoczo vremena i Dpriprava, da prožme gemeracije, da im velike filozoiske spoznaie i istine postanu trainom i prirođenom svojinom ne samo pameti neczo i srca. Spinoza je trpio do svoga posljednjega časa života od zlosretne sušice. 22. februara 1677. umro je upravo u nailiepšoi dobi. ZaVIŠio je svoi patnički život muž prometeiske umne snage. Baruh Spinoza ie protaczonista ı naipotpuniiemu smislu te riječi.

320

ı

|Ota lpzaueei m

_ VOPar==AN JAA KOTNE.