Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, Sep 15, 1928, page 160
Kad se on iz maturanta pretvorio u abituriienta pa onda u svečiliučilištarca, zaboravio ie s gimnazilom i Nadu. Već su posliednii mjeseci priie maiure odavali skori rastanak. Kako ie god rasla lielma vrućina, hladnila ie njihova liubav. Nioi on više mi izdaleka nije bio. tako idealan kao nekoć, a on se već počeo pomalo stiditi male šestoškolke osiećajući SVOJU buduću ~#univerzitctskli veličainost — ı ne sluteći jadan. prvo, da će naipri.c biti prezrenim brucošem, a drugo, da Će posliie istom znati da cijeni liubav malih šestoškolaka i niihovih drugarica u sedmom i osmom razredu. Ali što ćemo, ono vriieme priie mature. kad se mladić bori za sviedodžbu zrelosti, bez sumnie ie nmailuđe doba u čoviečiemu Živofu. Nervozno tličenie po danu. pod noć i u zoru, strašliivi sni, u kojima se obijavliuie strahota maturalnoga ispita, razmišlianie o izboru studija, dogovaranija ı nagovaramia svih feta | strma — Ubiju i utuku čovieka u pojam. A kad ie iednoga vrućega dana Nadin idea! počeo da se ruga Židovima, ona ice osiećainući, da bi ie on i onako ostavio, ostavila niega — i postala revnim članom međufto OSioOvanoza udruženja. Osim prekida s nienim maturantom bile su odlučne još dvilie stvari: ona više nile onako mislila. kako ie to bilo za božićne feriie, a društvo miie bilo onako samostansko, kakvim ga .:e ona zamišljiala. ~ -
Na Božić dakako nije mogla naslućivati niiednu od ovih triiu bitnih činjenica pa se Stoga borila protiv Mirka.
U borbi ie pobiiedio Mirko, kako se samo po sebi razumije. A možda se {O i ne razumije samo po sebi. Možda uostalom i nije pobijedio Mirko nezo g. otac. Tko će to da odredi? Glavno ice to, da ie g. rašekol dopustio osnivanie društva, da mu ie pače obećao potporu i zaštitu pred rabinom, ali uz uviet, da će Mirko nastavi učenie prava, da će uredno ići na ispite — i da će dovesti u sklad cionizam sa želiama svoga oca i mogućnostima Svete Palanka. Vuk ie ostao. sit, a koza ie- postala čitava, g. rašekol ie bio umiren. a cionislički kozlić ie griskao lovor vilenac svoie potpune pobiede.
Odlučnost g. rašekola odlučila ie bila i u toi stvari. NiegKoV Mirko svršio ie do danas već dviie godine prava i s velikim Veseliem gombao mozak definiciiama Imstituciia i Pandekata. To mu ie mnogo. koristilo i u niegovu cionističkom radu. Razviia se u dobroga debatanta i pisca novinskih članaka, postizava sve Časti. koje uopće mogu da se dostignu u našemu pokretu. Zadovolian ie sam sobom i svojim cionizmom-. Istini za voliu treba reći, da ie iedva pokušao da uči hebreiski, ali ie miesto toga napisao nekolixo izvrsnih i u omladini čuvenih članaka o obnovi židovskoga duha. Prema tome nije suviše smiono proreći, da će i Mirko kremuti utrtim putem tolikih naših cionista, koji sa n miedenim miesecima svoga mladenačkoga cionmizma htieli da iurišem osvoje i nebo i zemliu, samo da se izbave iz pustoga galutskoga pakla. a posliie sc liiepo smirili po našim palankama, pootvarali advokatske Ppisarne, liiečničke ordinacije ili trgovačke radnje. | niegov će Život teći mirno izdubenim koritom, i ako se u mladosti zanio i Drekobacio na omladinskim- sastancima.
-
16)