Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, Sep 15, 1928, page 168

ljudi. Ali ne htiedoše više da budu sezonski radmici S periodičnim UDOSleniem. Snažno ih ic obuzela Žželia, da i sami budu stalnim, naselienim zemlioradnicima. Kvuca bila si ie već sama nabavila nešto živa inventara, a radnu opremu. oruđe, poniiela ie ioš ız Sarone, kad je polazila u IHuldu. imala ie | nešto rezerva hrane. Ovako opremliena dobro ie prošla prvom, za zemlioradničku kolonizaciju teškom godinom, Upotrijebila ie svoje StOlarsko i graditelsko umijeće, kad ic ustrebalo graditi stale i kučišta, Jednoga druga odaslaše da radi u pol,skome »Hehalucu«. Pretežiti dio članova kvuce ide u kategoriju »iedinstvena neznana iunaka«, Svaki ie ma svome mijestu i saviesno VIŠI svoju zadaću. Niihova ic krilatica: »Farma, samo farma«.

Za tumarania izgubila ie »Kvuca Sarona« nekoliko svolih članova.

Udeš li danas u veliku dvoranu zalednice »Kvuce Sarona«, pričat će slike sa zidova o nekolic.ni mladih prezalaca i sanjara, kojima ie usud uskratio da vide ostvaremic svolh nada. Ali ovdie, u stalnu domu rasic nov naraštai Osiećaš pouzdano, da će Kkvuca zahvatiti ovdie duDOoK koriien i procvasti divot-cvatom, bude li u srcu svoiemu čuvala svjež spomen onima, što »odoše nekud preko, pa ih više nema«.

Godine 1925. pode većina kvuce u Aiule, gdie se onda uvelikć vradilo. IDrugi nadoše rada u drugim radnim centrima. Za svega ovyoza lutanja s rada na rad kvuca se čvisto hvatala CličicCe, da ie ubiliežena u llistmij haluckih grupa, koje doskora treba da se masele, ]} misu uzalud sticali zemlioradnicku izobrazbu n Judeji i Galiu. Konaćno godime 1926, naseliena ie na zemljištu Keren Kajemcta »Kvuca sarona«. Naselila se na terenu u Ain Beda ncdaleko Nahalala, na onom kompleksu, gdie radi pokusna zemlioradnička stam,ca Giomstičke Orgamgzaciie i gzdie ie uz tu stanicu maseliena »Kvuca Hašaron«.

BILANS VIDOVIĆEVOGA POKRETA U GODINI 1927.

U godini 1927. Vidovićev pokrct ie:

Il. održao 1.750 javnih predavania Dpo svim kraievima naše države, il gradovinia ı selima, ız Oblasti uzgoja, prosviete, IHJOZOiic, DOliOpTIvrede i etike. Na svakom predavanju bilo ie prosiečno 16560 slušaća (bilo ie prelavania i sa 15UO slušaca), svega dakle slušaća 280,000;

2, osnovao ice 83 tećaja za nepismene različnim miestima, te Naučio pismenosti prosiečno 3U u svakom tečaju, SvVčza 2.49U:;

3. razaslao u narod preko 250.000 svezaka, brošura, primieraka etičke reviie i druzih prosvjeino-etičkih publikaciia, koje ič mnogim SITOmasima dijelio besplatno;

4. osnovao ie 03 kluba za narodno prosviećivamnič u raznim gradovima i selima; . Ž

5, spremio za ispite u državnim rimnazliama pomoću svoic Dopisne škole, i tosa punim uspiehom, 420 od:asl.h gradana, koli imaju talenta, a zbog siromaštva miesu mogli polaziti ređovite Škole:

6. utemelio dane Akćije, kad svaki pris:aša pokreta ima da živom dieJatnošću širi etičke i prosvietne ideale u narodu, OsoDito da prid:že pali moral;

7. pribavio 93.000 novi pristaša;

8. izdao u karitativne i etičke svrhe, osobito za pomagalicč siromašnih kniževn:h i prosvietnih radmila dinara 110.000.—;

0, proširio svoju dielatnost pomoću svezaka, brošura, predavania. klubova, lista »Novi Coviek«, biblioteke »Uzgaiatelia« i Dopisne škole na preko 800.000 liudi, sve u pravcu moralnocza i etičkoga pridizania našega naroda: : | |

10. stvorio odluku, da se u godini 1928. sazove u Split kongres za etičku kulturu. na koi će biti pozvana i elička društva iz stranih država Evrope i Amerike. -

168 -