Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, Sep 15, 1928, page 180

prema porodici, državi i Vicri. Sad mu sc otvara nov svjiet n arodnosti, kojia hoće da se oslobodi ropstva | lutania, da se okupi u davnoj domovini.

Kolika ic to revolucija u mladim dušama! Puknuo ie nov vidik, o kojemu i miiesn sanmiali. Novi osiećaji pokreću srce, move misli ispuniavaiu um, nove težnie DofiČU VOliu.

Istina ie doduše, da sve to novo ioš niie bilo dobilo iasnoga oblika. U ono vriieme i prvoborci obnove u većim centrima nijesl potpuno promozgali sva pitania narodnoga preporoda. Ali u stvari to i niie bitno. Mladež ie osjetila, da ie mjenim životom zavladala nova sila, koia ie imala da čitavu radu i preganiu odredi nov pravac. Programatski ioš nile bilo sve razjiašnieno, ali jie ipak bilo mladeži iasno, da ic svaki pojedinac odgovoran dio Židovske cicline, da mora svim svojim snagama učestvovati u njenmoi obnovi i da stoga mora poći novim putem, koji će biti u skladu s ovoni teŽniom!.

x

Od onih dana prošlo ie više od četvrtine stolieća. Koješta sec milenjialo i promijenilo, ali ie- u biti ostalo sve po starom. U »Literarnim sastancima« do dana današnieza mladež doživliava oma isti proces revolucije, koi ie proživio prvi maraštaji. Ono su bili prvaci, što su tako reći sami iz sebe morali da nadu vezu S hOvim bivan/em., Stvarali su iz temelia. Na onim ie temeliima nasliedmnicima bilo lakše raditi. Bilo je starijih savietnika. Obnovni ie pokret napredovao. Palestina ie postala stvarnošću. Hebrejski iezik, židovska kultura postadoše bliži i poznatiii. No sve su to zapravo sitne promiene. Još uvijek svaki maraštai iznova osjeća, kako ie židovstvo naših porodica ispraznmo i pusto. Još uviiek mora svaki naraštai iznova da u teškoi borbi nade put k židovstvu. k sebi, da uz Oca, kralia i Boga otkrije svoj židovski narod, koiemu hoče da služi, da bi obnovio sebe učestvuiući u preporodnu Židovstva.

Nepromienliivi ie cili »Literarnih sastanaka« to jest onili nilhovih članova, koji su osjetili, kako im u Živict zadire nova sila Ži_dovske obnove, da i kruczu svoga društva Što više propagiraim ' misao preporoda medu svom srednjoškolskonmi omladinom i da u toi bratskoi zajednici steknu sve, Sto im treba, da budu i sami cCbnovlieni Židovi, uzor i primier svima onima. koji niiesu prošli kroz ovakvu odgoju.

o

Jesu li »Literarni sastanci« mogli da ostvare tai VisoKi cili? · Jesu li oni zaista bili odgaialištem boraca za obnovu Žžidovstva?

Prolistaimo stare popise članova! Stotine liudi, danas nepoznatih, deseci pokrštenih, deseci odmetnika. Samc deseci boraca, koji sa do danas sačuvali sviietao obraz i mladačko uvierenie. Od onih stotina nepoznanica ima ih dosta, o kojima pričaiu -Zapisnici i ailhivi, da su bili vode, predniaci, borbeni mladići, Koji su Zanos-

150