Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

FEUILLETON

PALESTINSKI PREGLED ZNAČENJE ARAPSKOG NAPADAJA

Prenosimo iz berlinske >dJidische Rundschau= ovaj stvarni prikaz jednog _Palestinca o uzrocima i prirodi arapskih napadaja n: ZŽidove u Palestini. Iako ima najrazličnijih subjektivnih naziranja O Uzroci: palestinskog pokolja ipak se u jednoj spoznaji podudaraju tako reći sva mišlienja: io je sna spoznaja 0. krivnji palestinske administracije koja je svojom nespremnošću i pasiynošću omogućila arapske ispade. Ovaj članak takoder utvrđuje to mišljenje. U prvom redu nema nikakva dokaza Za {ic da su Arapi udesili pripremani i O9iganlzirani nacionalni ustanak. Kogod ie Kromološki slijedio dogadiaie, mogao die 1lasmo spoznati kako su pojedini stadiji bili posv> nesuvisli i različitog značaja.

1. Prvi je stadii bio lokalno ograničen na Jerusolim i imao značai muslimanske religiozne akciie u vezi sa Zidinom naricania. Ovu ie akciiu očito poveo Veliki muttila u Jerusolim:u u toj formi da ic u Jerusolim pozvao beduine iz okolnih sela kako bi ovi »branili- Omarovu mošeiju i Zidinu Tnaricania odnosno napali Židove. Cini se da ova akcila nile imala nikakve dalic aluziice.

2. No ima i vjerojatna sumnja, da su Mutltiia i niegova okolina imali posve drukčiie misli na umu. Čovjek se mora zamisliti u poiavu da su se palestinska krvoprolića desila istodobno s konstituiraniem Jewish agency. U prošlim godinama. kad su mnozi zvanični cionistički vodic i vladini zastupnici isticali mirmo stanice i povoline arapsko-židovske odnose dobro se znalo u izviesnim upućenim krugovima da ije OoVakvo prikazivanie stania krivo. Arapi su držali da ije cionistički pokret slab i neznatan. Zbog foga su mirovali. U času kad se pokazalo intenzivno iačanie i konsolidiTranie pokreta Arapi su promijenili svoič držanje. Arapi nisu mmogo vierovali u ocstvarenie Jewish azency — baš toliko koliko i Jichak Grinbaum. Zato ie ma njih zasjedanie Agency moralo učiniti snažan doiam. „Dakako, da ovako nije rezonirao »arapski narod« u Palestini. Jačanie cionizma moglo ie uplašiti eventualno Muittiju i još neke političke vodie palestinskih Arapa. Nesumniivo ie bila njihova namiera ovim napadajima pomalo uzdrmati i paralizirati uficai nove i moćne Židovske instancije. Hiiedoše valiada i »poplašiti« necioniste čije se uvjerenie o potrebi obnove Palesti-

ne vazda prikazivalo prilično mepostoianim i slabim.

3. Značaino je da akcija niie inscenirana uz geslo pobiiania Baliourove deklaraciič : cionizma. Akciia se u Jerusolimu Dripremila na temeliu religioznog apela na beduine. To ie dokaz kako Arapski vodie nikako ne mogu da pobune svoi narod ako im Dprikazuju opasnost cionizma kao takvog. Dičluie dakle iedino religiozni momenat (Zidina naricanja, Omarova mošeija itd.). lako su eto ierusolimski ispadi bili reakciia m konstituiranie Agency, moralo ih se propngirati u religiozsznom vidi.

4. Ovo shvaćanje potvrduiu mnoge Činjenice. Koliko ie poznato, miie bilo u zemli stvarnih demonstraciia protiv ciomizma, Baltourove deklaraciie ili Jewish agelcy.

- Protest protiv Baliourove deklaraciie u bi-

engleskoi vladi došao ič kasno i pojedinačno. Židovima su skloni Arapi opefovano iziavliivali da arapsko seliaštvo Palestine ni ne zna za Baliourovu deklaraciju. „Agency itd. Tek bilokakvo religiozno pitanie može odmah da pobuni cio narod. Značaina ie za stanie dogadaja prvih dvaju dana utvrđena scena da ie neki ugledni Arapin u Tel Avivu stupao sa svojom obitelii Karmelskom ulicom držeći u podignutoi ruci veliki krst, kako bi time izrazio, da kao kršćauski Arapin ne učesivuje u svadii izmediu muslimana i Židova.

5. Prema različnim viliestima sastoiao se drugi stadii napadaja u tom, što su Ara-. pi iz nekih centara (Nablus, Hebron, Tulkerem. Beijsan) namieravali poteći u Jerusolim upomoć svojoi navodno ligrožemoj i od Židova napadnutoi braći. Među Arapima širile su se vijesti da su Židovi u Jerusolimu ubiiali na stotine Arapa. Vlada ie zapriječila nadiranie Arapa u Jerusolim. Pritom ie došlo do sukoba. Ni ovom prilikom se niie moglo steći uvierenie, da se radi o organiziranom arapskom pokretu.

6. Kad se zapriječilo priticanie Arapa u Jerusolim, ioš uvijek niie došlo do ispada koji bi nas mogli uvieriti da ima na veliko zasnovana arapska pobuna. Cini se da su Arapi, jer nisu mogli nagrnuti u Jerusolim, u pojedinim miestima učinili napadajie da tako dadu oduška svom bijesu.

7. Odatle iasno proizlazi, da se čitava arapska akciia beznadno završila mnoštvom pojedinačnih akcija ubojica i pliačkaša. Nigdie se nisu pokazivali znaci organiziranoz političko vodstva. U samoi Jafi bilo ie iakih arapskih struia koje su nastoiale za-

zolavu _ Multiie