Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

razbjesniće se na sve židovske radnike ı ustručavaće se da im dade ikada posla. Ali ako se arapski radnici posvade sa seljakom, koji im daje posla, okrašće ga ı prevariti, a imade i slučajeva gdje su putom napali kolonista koji ih je uvrijedio ı izlupali ga — a on ipak nije prestao uposlivati Arape.

O :

Ako ideja osvojenja rada s jedne strane nailazi na neprijateljstyo naših poslodavaca, s druge strane nailazi na zapreku u nedovoljnim kvalitetama osvajača. Tako se sami radnici, koji se bore za tu ideju, katkad moraju da odreku židovskoga rada zbog spomenute pojave. Radnici, koji su zaposjeli Fedžu (tako se zvala zemlja En Ganima prije, negoli su je Židovi kupili) zaposlivali su Židove samo kod pripremanja njihova posjeda. Kad su odlučili da buše veliki bunar za natapanje, obratiše se na židovskog poduzetnika u Petah Tikvi, neka im izgradi bunar pomoću židovskih obrtnika. Ovaj odvrati, da taj posao ne može preuzeti, jer ne može da nađe židovskih obrtnika. Tada su poslali posebnog vjesnika židovskim podquzetnicima u Nes Gijoni ı Rišon Lecijonu, no ovi odvratiše da bez Arapa ne mogu da buše bunar.

Ovaj nas slučaj uči koliko smo još daleko od osvojenja rada: dok se u judejskim naseljima oko Jafe u posljedrije) godini dana iskopalo više cd trideset bunara, nema Još mogućnosti da se ma ı Jedan bunar iskopa židovskim rukama. A treba znati da je plaća zidara više nego dvostruko veća od plaće židovskog poljoprivrednog radnika.

<

Plaća tuđeg rada

Oko 1500 do 3500 Arapa dolazi na svakodnevni rad u koloniji. Ako računamo prosječno 2000 radnika na dan ı njihovu dnevnicu 1 franak dnevno, uvjerićemo se da Arapi odnose iz kolonije za vrijeme Jedne godine iznos od 600.000 franaka za svoj rad. No valja Još uzeti u obzir veliku sumu od tisuća franaka za njihove plaće subotom ı blagdanima. Prividno rade samo wrista dana u godini, a u stvari rade 365 dana kod nas, jer u ljeti rade zbog nedostatka motora ı na šabat: na gumnu rade Arapi subotom ı kod ortodoksnih Židova: tu ı tamo susrešćemo ıh ı kako oru s govedima na šabat.

U vrtovima se, koji su izdani u zakup tuđincima, na šabat nastavlja berba. Ako se k tome dodaju izdaci za prenos ız kolonije ı dovoz robe na devama, dobićemo ıznos od jednog milijuna franaka godišnje koji prelazi u tuđe ruke.

=

Utvara 1 Unatrag mjesec ı po dana ušao je radnik u Hederi u zlatnu epohu: imade mnogo posla kod svakog pojedinog seljaka. Arapi su poskupili, ı teško ih je naći. Oni dobivaju 24 franaka na dan, a katkad usto ı hranu. Ipak na-

71971