Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

puštaju Židove koji.ih zaposluju čivate godine. } oni koji primaju mjesečnu plaću ostavljaju svoje gospodare usred sezonskoga rada ı vraćaju se u svoja sela.

I tako dođe naš dan. Plaćaju nam nadnicu od 21 franaka! Neka to ne bude mala stvar u vašim očima. Kad bismo ovoga časa imali radnika koji bi htjeli da ovdje dugo ostanu, mogli bismo možda utvrditi svoj položaj za čitavu godinu. Ali većina radnika stoji ovdje »na Jednoj mozi«. Ko među njin:a Živi, osjeća privremenost.

Ž,

Sezonski je rad završen.

Dobro je bilo ovih nekoliko dana. Radnik je oćutio da nije omraženi jadnik u koloniji i da ga trebaju. No sada, kad su se Arapi vratili sa syojih sela da traže posla, spala je vrijednost židovskog radnika na prijašnje stanje. Malodušnost je zavladala među židovskim radnicima. Ali nije to bilo zbog miske plaće, ni zbog lošeg života, nego zbog spoznaje da je židovski radnik suvišan ppa,ako napusti posao, to uopće ne utječe na tok rada u koloniji.

ž EO

=

Židovski rad i kolonizacija

Kao što su dani palestinskog pokreta, takvi su dani židovskog radnika « iMrecu. Zajedno s prvim razvitkom židovskog posjeda u zemlji počeo jc da se razvija i židovski rad. A zajedno s prvim židovskim radnicima rodilo se i radničko pitanje. Za vrijeme prve epohe naseljavanja, dok su cionističke zadaće bile tako jednostavne i nekomplicirane, bilo je i radničko pitanje nezamršeno. Tada je cionizam smatrao čitavim svojim programom kupovanje zemljišta i izgradnju kolonijA4, a rješenje je radničkog pitanja jednostavno htio provesti u život, omogućivši radniku da se naseli na komadu zemlje ı da postane seljak.

Epoha je priprostih zadaća prošla, a na njihovo mjesto dosli su veliki zadaci: nastao je politički cionizam. U to vrijeme, kad su svi bili ispunjeni uzvišenim sanjama, htjeli su na jedan ili drugi način da se riješe žalosnog nasljedstva što ga je namrla prva epoha.

Napustili su »mali jišuv« i njegove sitne interese.

Prođe i epoha velikih pojmova. Oči i srca obratiše se jišuvu i njegovim zahtjevima. A i radničko pitanje vrati se na svoje prvotno mjesto, ali međutim se proširilo i produbilo. Nije to više pitanje nekolicine gladnih ljudi koji hoće da se nasite od »ustanova« na tlu: a niti je to pitanje zasićenih koji ne mogu da vide nevolju svoje braće ı žele da ih se riješe, Jer ih »boli duša« zbog njihovih briga. Radničko je pitanje sada: »Osvojenje rada u Erec Jisraelu po Židovima.«

A ovo pitanje nije, kao što neki misle, klasno pitanje. To je pitanje čitavog clonizma. Rad u Erecu mora da se obavlja rukama naše braće, nesamo zato da naši radnici nađu posla, i da mogu ovdje živjeti, nego — 4. t0 je bitno — da se stvori zdrava baza za naše naseljenje u zemlji. Danas ič

10>