JUS standardizacija

BROJ 3—4 OKTOBAR—NOVEMBAR 1950 ” pone, koji se me slažu s onima, koji se smatraju standardnim. |

Međutim, da se dođe do polpuno sređenih prilika u našim električnim sistemima, potrebno je da se ono što smatramo dobrim i korisnim ozakoni i da ista pravila važe obavezno za svakoga u državi — lj. da se to propiše putem standarda.

Osnovni standardni zahtjevi elektrotehnike kratki su iako su dalekosežmi. Međutim, rješenjem · osnovnih standarda tek ofvaramo, nedogledan red ostalih standardnih zahtjeva, bez kojih bi bilo nemoguće građenje električnih postrojenja. Ima mnogo stvari koje smatramo da stu samo. po sebi razumljive zato što smo se ma njih navikli kao npr. mačin unutrašnjih vezivamja transformatora, mačin izvođenja krajeva mamotaja trofaznih motora, sekundarni napon mjernih iransformatora napoma, sekundarna struja mijernih transtormatora struje, itd. itd. Međutim, ono što meko smatra normalnim, uobičajenim, mnezvanično standardnim, miti mora biti optimalno. rješenje tog detalja, niti se mora poklapati sa običajima ili standardima zemalja iz kojih poneke stVari UVOZIHIO. OCENI

Danas kad smo na dobrom putu da stvorimo svoju samostalnu električnu industriju, krajnje je vrijeme da utvrdimo oblike, svojstva i sve detalje naših proizvoda tako, da su u skladu sa ovim zahtjevima:

1) što racionalMmije iskorišćemje sirovine od koje se pojedini predmeti, aparati, sirojevi i postrojenja izrađuju;

2) što jednostavnija izrada i što umiverzalnija mogućnost primjene pojedinih predmeta, aparata, strojeva itd. ·

3) što manji broj tipova i veličina;

4) što šira mogućnost zamjene i

5) jednoobrazma izrada i oznaka svih priključaka. -

Neupućeni često prebacuju standardizaciji, da koči razvoj, da uniformira tehniku, da sprečava uvodenje savršenih izrada i slično. Ako to neko tvrdi, znači da živi izvan stvarnog tehničkog života, daleko od prakse, pa makar za dokaz ispravnosti svog tvrđemja iznosio Stolinu teoretskih argumenafta. Nezvanična standardizacija ili ipretuzeta praksa od drugih naroda navela nas je da

usvojimo na pr. određene presjeke provodnika >

donekle um skladu sa standardnim brojevima.*) Ako bi neko hteo da utvrdi, da li su u svakom slučaju ti presjeci prilagođeni oplerećenju, lako je moguće da bi pronašao da to nije slučaj. Takav istraživač bi mogao poći dalje i izračunati kakav bi se presjek žica morao upolrijebiti u pojedinim slučajevima, da se postignu oplimalne prenosne prilike i mogao bi utvrditi, da bi se moglo. uštediti godišnje nešto bakra ili poneki kilovatsat kad bi se nmijesto uobičajenih devet presjeka izmedu 1,5 i 95 mm? izrađivalo, recimo. još devet \presjeka. - E Ni

Žž) Vidi „Standardizacija“ br. 1/50.

Takva tvrđemja su proizvoljna ili teoretskiapstraktna. Ona se oslanjaju samo ma cifarsko stacionarno stanje i ne vode računa o dinam“ci stvarnog rada i živog pogona, ı kome slacionarnost ne postoji mi tokom djelića sekunde. Osim loga takva se tvrđemja ograničavaju ma posmatranje nekog detalja zaboravljajući na cjelinu, a pogotovo ne vide povezanost pojedinih grana opće privredne djelatnosti. Ako tako postavljeno pitanje pogledamo samo sa poslednjeg gledišta, uvođenje movih „presjeka značilo bi povećamje broja alata za proizvodnju, broja pozicija u skladištima i m kartotekama, količine umrfvljenog materijala za rezerve, pribora za spajanje i još mnogo toga. To znači da problemalična ušteda s jedme strane traži uštedu, a s druge shrane povećava utrošak materijala, vremena, radne snage itd., koja nebi ni izdaleka kompenzirala uštedu mi kad bi je stvarno bilo.

Standardizacija, dabome da me može vodili računa o. specijalnim iznimnim slučajevima. Ona mora obuhvatiti široku praksu i za nju omogućiti ostvarenje postavljenih ciljeva.

Standardizacija treba da koči razuzdanu ličnu ambiciju pojedinaca ili pojedinih poduzeća, koja ne služi općim ciljevima, da ograniči izbor materijala na mimimum koji se može opravdati, da svede količine umrtvljenog ali.ipak potrebnog materijala za rezervu na najmanju mjeri.

Ako uzmemo kao primjer običnu sijalicu, od. nje tražimo da se može učvrsliti u svako grlo i · da imamo toliko. veličina, da se njima može racionalno osvetliti kako. hodnik, tako i radno mje'Sto za najlinije radove. Već je uobičajeno da je potrošak pojedinih veličina sijaliea stepenovan od 10 W na više, zaokruženo skladu sa standardnim brojevima reda R 5. Standard za sijalice zabraniće, da se ma tko. sjeti, da proizvodi sijalice od 30 W pored omih od 25 i 40 W, jer su u stvari nepotrebne. : i

To islo važi za motore i za transformatore, za osigurače i za automate.

Projektanti i izvođači električnih postrojenja naći će u standardima i u standardnim propisima jasna upulstva za rad i time će svesti Iitanje, nagadanje i proizvoljna neracionalna rješenja na minimum. Standardi će olakšali posao mabavljačima i ugovoračima, jer određujući oplimalne kakakteristike, omogućiće isporuku ispravnog materijala bez potrebe dugih opisa i- objašnjenja.

Slamdardi i standardni propisi će dobro poslužiti i kao pomoćno sredstvo za nastavu u slručnim školama a pogolovo ma tečajevima.

Pošto će:se u okviru standarda obraditi i tehnička terminologija, to. će se njima konačno isptmiti velika praznina, koja se odavno osjeća. Terminologija sastavljena uz učešće najboljih stručnjaka praktičara i lingvista iz raznih marodnih republika, usklađena između pojedinih tehničkih grana i doljerana pulem javme diskusije, pre{stavljaće, uz same standarde, ogroman macionalmi mapredak.