JUS standardizacija
O OTA
BROJ 5 DECEMBAR, 1950 ~
187
911.111.9 211.111.3
211.119 21 i211 911.112.9 211.112.3 210.119.4 211.193
211.14 911.191
a)
1.1
1
:2/0:129
211.21 211.211
211.212
211.212 22111.29
211.221
Srednje dugi lurnir izrađuje se u duljinama
Dugi iurnir izraduje se u duljinama Širina:
Uski furniri 10—12 cm. Srednje široki furniri 13—14 cm. Široki furmri 15—20. cm.
Ekstra široki furniri 21 cm naviše. Debljina iznosi 0,065—0,90 mm. Tolerira se | 5% debljine furnira.
1.00—1,78 m.
1.90 m naviše.
Rasvrstavaju se po kakvoći na 1, II i II vrstu.
I vrsta je Čista, Jednolične boje, bez grešaka. Tolerira se: na snopovima duljine preko 1,50 m i širine preko .15 cm po jedna greška od ožiljka do 30 X 1,5 mm ili mala zdrava kvržica: na 1/5 koič:ne ravne raspukline na oba kraja, koje zajedno uzete ne premašuju širinu lista. IIvrsta mora biti čista, bez većih grešaka. Tolerira se: zdrave male kvržice ili ozljede do veiičine 50 X 10 mm, najviša dvije na listu; blaga zasukanosti, dekoloracija do 15% duljine usta; raspukline koje na oba kraja u duljini ne premašuju širinu lista. III vrsta su svežnjevi sa većim greškama, koji ma odgovaraju za drugu vrsiu, protkanu rujaVošću. Listovi ne smiju biti iruli: furnir mora biti upotrebljiv.
Tolerira se: na tekući melar po zdrava kvrga do 40 mm promjera; dekoloracija i rujaVost do 8 površine; raspukline kao kod druge vrste, 2 uboda od mušice ma tekući mlelar, na jednom svežnju mogu biti najviše 2 od nabrojenih pogrešaka..
Bočnice (sur dosses) izrađuju se obrubljene i neobrubljene od irupaca čija širina godova nje veća od 7 mm. i
Neobrubljene bočnice imaju načelno zdravu bi-
jel, dok su obrubljene bez bijeli. Proizvode se .
kao kladarke i svežnjevi., Mjere:
Duljina od 1,80 m naviše. __Tolerira se 10% duljine 1.00—1,78 m. Širina 15 cm naviše.
Tolerira se: 5% od 12—14 cm širine. Deblj:na 0,/71PR-02 mm. : Razvrstavaju ss po kakvoći na 1, II i IJ vrsiu.
I vrsta je čista, bez grešaka, jednolične boje, pravilne teksture (mlazova) sa gustim godovima. Proizvodi se kao kladarka.
Tolerira se: na svežnjevima iznad 1,90 m duljine manji ožiljak do 40% 3 mm ili manja zdrava kvržica do 10 mm većeg promjera; ravne raspukline na 1/3 količine u duljini koje zajedno uzete ne premašuju širinu lista.
II vrsta je čista bez većih grešaka. Proizvodi se u svežnjevima. Furnir mora biti sposoban za lLce pokućstva široke polrešnje,
Tolerira se: nepravinosi teksture, manja ustalasanost, ožiljci do 50 žX 3,8 mm, dekoloracija do 15% duljine lista; po dva uboda mušice u bijeliku na svaki metar duljima: ravne raspukline po duljini na oba kraja, koje zajedno uzele ne premašuju šžirmu lisa.
III vrsta sa manjm greškama, bez drulh i ispadajućih čvorova. Proizvodi se u svažnjeVima. Tolerira se: do 5 uboda mužice u bijeliki ili po 2 u srž na tekući metar duljine; dekoloracija i rujavost do 1/3 površine: na tekući melar po zdrava kvrga do 40 mm promjera.
SIMI
RO WKO NO potilij pr Laz Ov O Oi
212 OJI 219.11] OLI SJK
219.111:1.1 2,077 [179 219:111.3 219.111.4
213 Ola.
214.42
|y-2} O. „KO.RO a S |} Oi IO IO
221
Brestovina
Bočnice se izraduju obrubljene i meobrubljemne., Mjere kao kod hrastovih bočnica. Razvrslavaju se po kakvoći na I ji II vrstu.
I vrsta je potpuno zdrava, bez mrešaka, mpraJima teksture (mlazovi) i jednolične boje. Izrađuje se u kladarkama.
II vrsta je zdrava, bez većih grešaka. Izraduje se u svežnjevima. L Tolerancija za I ı II vrsiu kao kod hrastovih bočnica.
Jasenovina bijela
Izraduje se po istim uslovima kao brestovina, s lim, da furniri moraju zadržavati prirodno bijelu boju; nesmiju imati u većoj mjeri raka i da se ı drugoj vrsi ioberira zdrava smeda jezgra, do 1/3 širine lista na 1/3 količine, kao i umjerena va:ov:tost od sušenja.
Javorovina bijela
Izrađuje se kao rezani furnir trično i ekscentrično !jušteni. Bočnice se pro:zvode kao kladarke, a ljušteni furnir kao svežnjevi.
Mjerae kao kod hrastovih bočnica. Razvrstavaju se po kakvoći na: Fi JI vrsiu. I vrsia je posve zdrava, bijele boje, ravna.
Tojerira se: kod furnira duljih od 100 cem po zdrava kvržica ıli ruža (vrtlog, vir) na svaki 50 cm, a preko 10 m još po jedna mrija ili ožiljak; raspuklime kao kod hrastovil bočnica.
II vrsta je zdrava, jednojčne boje, ravna i bez većih grešaka. :
Tolerira se manja nejednoličnost boje, erne mrlja (galme) u manjoj mjeri; na 1/5 lista dopušta se svjetla smeđa jezgra i po koja zdrava srasila kvržica. Raspukline kao kod I vrste.
bočnice, Cem-
Bukovina
Bukovi furniri izraduju se iz pareme bukovine, rezani i ljušteni centrično ili 's*kscenirično, obrubljen: i neobrubljeni.
Proizvode se u kladarkama i svežnjevima. Mjere kao kod hrastovih bočnica. Razvrstavaju se ipo kakvoći na 1 i IL vrstu.
I vrsta je posve zdrava, jednolično crveno parena, bez grešaka, ravna, bez crvenog srca (neprave. srži). Proizvodi se u 'kladarkama.
Toler:ra se: manja nejednolhčnost boje, blaga valovitost od sušenja, sitne zdrave srasle kvržice, neznatnije mrlje i ožiljci; na 1/3 svežnjeva raspukline do M širine svežnja.
II vrsta bez većih grešaka. Proizvodi se uu svežnjevima.
Tolerira se: crveno srce \neprava srž) uko:iko se upadljivo ne razlikuje od drveta crvenop srca: valovilost od sušemja ir Većoj mjeri: na tekući melar po zdrava kvržica ili ožiljak do 40 > 20 mm od 1/3 svežnjeva; Taspukline do širine svežnja na 1/3 svežnjeva.
Orahovina, jasenovina smeda i maslinasta, trešnjevina, kruškovina, oskoruševina, borovina i egzote izraduju se na plemenite furnire, a isporučuju se po dogovorenim mislovima. Slijepi furniri
Izraduju še od pareme i neparene bukovine, topolovine, lipovine, vrbovine, johovine, iplaianovine, borovine, jelovine i smrekovine, a mogu se izradivati i od javorovine ukoliko ne odgovara za plememiti furnir.
Izraduju se ljuštenjem ili rezanjem, obrubljeni u svežnjevimia.
|