JUS standardizacija

422.93 422.4

423

424

495 496 497

428

498.1 498.9 4983 499

459.1 433.9 4383.3

439.4

zvijezdasla maljivost, raspulkiima m smjeru Tri ili vaše nadi jia.

Okružljivost je odlupljivanje drveta ai smjenu godova.

Razlikuje ite: 2.

tiotalma woružljivost, alo je wodlupljivanje drveta ma čitavoj periferiji jedmoga goda;

parcijalna okružijivost ako je dlupljivanje ia jednom dijeM goda; : jednostruka okružljivost, iako) ie okdlupljivanıje javlja u jedmom godi;

dvosimuka ili višestruka okružljivost, alo se od-

Mupljivanje javlja ma dva ili više oda. Raspukline nastaju uslijed wisušavanja (ubezanja) a zahvataju cijeli presjek trupaca, građe ili piliemice i. belo i wzdužmom smjer1.

Mjere we duljimom mraspaiiklime ia ozmačujji omjenom iste prema duljimi trupaca, oble građe i obrađemne građe.

Pukotine mastajm od wsušavenja građe m radijajmom smjeru od oboda prema wsren kod trupaca i oble građe, a s vamjske sltrame prema wumutra kod obrađene wrađe.

Pukotime se mjere duljimom i dubinom pukolima; ozmačuju se omjerima prema du:jimi i polumjeru irupaca | Oble građe, a prema wuljimp i debljini obnađene građe.

Napukline su površinske (obodne) napukline mnastale muslijed meravnomjernog iisušavanja (Gun čanog ližarivnmnja').

Zimotrenosti (pukotine od wtudemni) wu prerasle 'pulotina i nadijaom smjeru muastale za vrijeme velike i magle studeni,

Ožilici od stuđeni su zdrave male površinske mapuiklinaa od studeni.

Vitlanje obnađenme građe je posljedica nepravilnog itezamja, omnosno mepravilmog wušenja drVeba, -

Razlikuje se:

izbočenost, ako je zakrivljenost uzdužna; koritavost, alo je zakrivljenost poprečna; vitoperost, iko je zakrivljenost spirala. Mehaničke ozlede jesu razne zarašćeme i mezarašćeme ozljede ma živom Wdrvelu ao i ma gradi (us:ijed vuče, bociljanja, zasijecanja, navrtavanja, zabijanja čavala itd.).

Greške boje drveta koje ne umanjuju čvrstoću drveta:

Sržne mrlje su, ma poprečnom presjeku, crviemkasto-smeđe mrlje, a ma uzdužmom pres jeku isto. takvi frakovi. Pojavljuju se u bijeli i srži melkih vrsta drveta, a mastale su zarašćivanjem (paremhimsko tkivo) grizolina ličinaka (Agromyza Sp-).

Dvostruka bijel, kad se na popprečnom presjeku

drvela vide dva pojasa svijetlije bijeli, a između -

njih je prislem fammije srži.

Neprava srž, kod bakuljavih vrsta drveća. Centralni dio postaje ftamno-crveno-smeđe boje, s\ičmo srži kod jedričavih vnsta drveta. Neprava srž je mepravilnog oblika, |. me poklapa se sa granicom woda, a Wčleslo je mejedmolične boje. Kod bukovine mazlhkuje se ipo stepenu ehmilčike, ipo 'irelbljivosti:

jednobojna sivi jetla crvemkasto-smeda srž, mppibližmo pravilnog oblika;

smeđa srž, mepravilnopg oblika i mejednolične boy.

plamenasta (zvijezdasta) meprava srž, nepravilnog (zvijezdastog) oblika i mejednolične boje;

Siva srž, uiklopljema my smedu srž wive boje, poieeaik: trulbeži,

442

443

449.1

445.11

443.12 449.13

445.2 443.21

443.29 443.23

443.24

45

46 461

461.1

461.11

461.12

461.13

?

SŠTANDARDIZAČIJA

Srž od studeni Dbukovine slična je nepravoj srži. Nastaje djelovanjem jake studeni. Boje je iednolično sivo-smeđe sa tamnijim rubom.

Modrina je promjena boje bijele PĐorovine, a rjede smrekovine i jelovine kao posljedica djeloviaTnija gljivica,

Zelenilo je promjena boje drveta lišćara i četimara kao mpcsljedica djelovanja gljivica. Rujavost: (zdrava) hrastovine je promjena boje u prigama (trakovima) ili u cijelosti.

Sivljenje je jpromjema boje wilijed djelovanja atmosferilija,

Greške boje drveta koje mu uma n-ju ju čvrstoću:

Piravost je promjena boje drveta, kada drvo posltaije crvenkasto-ljubičasto-smeđe boje u prugama i M Cljelosfi sa crnim rubom: kasmije se javljaji 'makovi bijele (ruleži. (Prešlo drvo).

Rujavost su istuprijevi {rileži prouzrokovani djelovanjem gljivica.

Trulež (prana) je promjena boje, težine i čvrstoće drveta, mastale kao postijedica djelovanja gljivica. Prema smještaju razlikuju se: periferna rulež, ako je #rulež zahvatila vamjski (periferni) dio drveta;

centralna trulež, ako je trulež zahvatila unutarnji (centralni) dio drveta; nepravilna frulež, ako je trulež zahvatila mepravilno vanjski i umutarnji dio drveta.

Po boji razlikuje se:

ibijela frulež, lad je trulo drvo wsvijetle (bijele, bjelkaste, žućkaste) boje.

crvena trulež, kad je drvo crveme ili smeđe boje. boginjava {rulež, kad je trulo drvo tamno-smede boje sa nepnavilno razasuitim Ibijelim pjesama. prošarana drulež kada na drvetu mastaju smeđe

· mrlje razasute u vidu ftrakova koje požute ili

pobijele. Greške od

To wu bušoline (hodnici), koje buiše imsekti ili njihove "ičimke u bijeli i srži drveta. Ove gr eške umanjuju tehničku upolrebljivost drveta. Razlikuje se crvotočno drvo napadnuto od ličinka iinsekaba roda Kiuckara (Anobium sp.), bušotina od »velikog crya« (Cerambyx, Saperda, Cossus, Sinex i dr.), mušičavo drvo, mapadmuto od insekata roda Xyleborim i dr:

Greške

Lisičavost je greška, koja se očiluje zaostalomi oblinom ma obrađenoj građi. Lisičavost se mjeri po telivi najveće obline. Kod višebridne lisičiavosti tetive i duljima se zbrajaju.

Lisičavost piljenica je jednmobridna i dvobridna. Kod dvobridnae lisičavosii tetive oblime, odmosmno duljime, zbrajaju se.

Razlikujemo:

mala — jednobridna, kada na majnepovoljnijetni mjestu tetiva nije veća od 1/4 debljine, a duljima lisičavoosti nije veća od 1/4 duljine piljenice; divobridna, kada zbir tetiva nije veći od 1/3 debljine, a duljina od 3/4 du:jine piljenice:;

isrednja — jecdmobridna, kada na majnepovoljnijem mijesilu \elliva nije veća od 1/2, debljine, a duljina lisičavosti mije veća od 1/2 duljine piljenice; dyvobridna, kada zbir telima nije veći od 3/4 debljine, a duljina od 1/3 duljine piljenice;

vielikin: — _jednobridna, Kada ma majmepovoljni jem mjesiu tetiva mije veća od debljime, ali me smije ·biti veća od 1/4 Širine piljenice, a ma cijelu du-

insekata:

kod obrade drveta: