JUS standardizacija
Br. 6— 1951
CO O O a O m a a K_o S —
Kvalitet
SORTE JABUKA _ |eksta| I |
| u mm najma je
Mašanka — | 55 45 Mislinka. — 55 45 Ovčiji nos = 50-| 45 Petrovača — 60 40 Rombyjuši = | S 50 Samonik — 60 45 Srebrenička. — 50 45 Šarlamovski — 55 45 Šarunka — 55 45 Šerbetka — 55 45 šmitbergerova reneta = 60 45 Stepinac crveni — 60 50 Štepinac Žuli- — 85 50 šumatovka — | 60 55 Timočanka = 650 50. Voskovača — 65 50 Zejtinka — 55 55 Zelenika prijedorska — 60 45 Željezn kar — 60 50 |
DK 6854.11:631.546 Predlog saveznog propisa kvaliteta br. 134
KRUŠKA l POJAm
Kruške su svježi p:odovi ku!fiviranih i divljih vrsi voćke »Pirus Comunis«. :
Ž RAZVRSTAVANJE
Kruške se dijele prema piemenitcst: sorte i kvalileti. 2 Skupine po plemenitosti sorte
Žil U I skupinu »Najbolje stolne kruške« spadaju sorte
krušaka ugodnog harmoničnog ı aromaličnog okusa, sa Vrlo sočnim mesom, koje se u stanju poipune zrelosti topi u ustima poput masla. (Kao na pr. MasSlovke i Bergamote). Ukolko imaju plodovi neke sorte I skupina uslijed terenskih i klmmaiskih prilika neharmoničan okus (frpkoća, prazan-vodenasi neharmoničan ckus, suviše okamenjenih sk'erehemiskih zrnaca i drugo), uvrsiće se u II skupinu.
U ovu skupinu spadaju: Orjenitacioni počeini daium
. _ berbs Angulemka. (Vojvoikinia iz Angoulema), zimska 15: IX. B:umenbachova maslovka (vojnik-rade-
nik), jesenska 1: Poscova iikvica (Dbočica), jesenska - |S Ko:marova jesenska (Colmar) jesenska IA) De: Hardy (Geertova, Hardijeva ma-
siavka) ljetno-jesenska 15. VIII.
A Delova. maslovka, zimska 1. X: Dobra Luiza Avranška, ljetna jo. VIM. Dryobojna maslovka (šumarica), jesenska . 1]. IX. Gospodska Esperenova, ljetna 15. VIII.*) Le Lektierka „zimska To) Liegelova maslovka, zimska 1.2; Lukasova maslovka, (Aleksandar Lukas)
|esenska | O sk. Margerila Marillat, (Maria, Marijatka)
Jesenska : 15. IX. Nova Crassana (Krasanka), zimska 15. IX.*} Nova, Fulv.a. zimska i Odlična maslovka, ljetno:jesenska 15. VIII.
Odyier do Serres (Olivijerova), zimska 15. X.
x")
|,
65 Recenikinja (Vladojla), zimska JP Siva dekanka, jesenska To. IK. Siva jesenska maslovka, |jesenska ||}: 109: Triomphe de V'enne (Vijenka), jesenska 1. IK. Viljamovka, ljetno-jesenska 15. VIII Zimska dekanka, zimska 15. X.
U II skupim »Dobre stolne kruške«, spadaju sorie krušaka ugodnog aromatičnog okusa, sa sočnim mesom, koje memaju tako fmu strukturu i Okus mesa kao sorte iz I skupine.
U ovu skupinu spadaju: Amanlisova i(Amanliška) maslovka, je-
senska. 155 DN: Bijela jesenska masiovka, jesenska IPO IC Clarrgeau (Kleržo), jesenska 15.01 Glappov ljubimac (Klapovika), 1jetna - 1. VIJI.*) Crvena dekanka, jesenska 15. IX. Co:omasova maslovka, jesenska 15. IX. Crvena bergamota (lisica), jesenska '15. IX. Dobra siva (rjavka), ljetna JM) Dr. Jules Guyot (dr. Žil Gsjo), ljetma 15. VIII. Drušivena dekanka (Društvenka Com-
mice dekanka) zimska Jl 2 Dvorski savjetnik, jesenska JUST Dvostruka Filipova (Merodova, carska)
ljetno- Jesenska 15. VIII Esperenova bergamota, zimska i lea: Giffardova mastovka (Žilarova), ljetna 15. VII. Gospojinska {(Vosnesenska), ljeina E VILI: Grumkoverova maslovka, jesenska ji IDC. Hardenpontova jesenska (Jeribasma),
ljetno- Jesenska | IX: Hardenpontova zimska mas:ovka, zimska 15: Holandska smokvača, jesenska i. IX. Karamanka, ljelno-jesenska S lo. OV KI: Kongresovka, ljetno-jesenska OE IIOK Julska šarena, ljetna 15. 2V0IJLjetni trn piknjasti, ljetna 15. VIJI, Madame Treyve, jesenska IOS 112 Madame Verie, zimska 15: XMargareta mala (tikvica, ječmenka, na-
govička), ljetna 15. VI.*) Marijana (Princesa Marijana), ljetna 15. VIII. Mehelnska, zimska 19 Moltkeova, zimska I. X.*) Napoleonova maslovka, jesersxo-zimuska il. JD Dova Poiteau i((Poato). zimska ., i \}EO Par:iška grofica (Pariška), zimska; JEO Pastorčica (Kayuđerka), zimska jl- SS) Pastrvka, zimska JS Rana vojvodkimja, ljetna y To. VII: Sonogradska (Salcburška), ljeina ]. VIII. Solanka, ljetna |B. MALIStutgariska kozarica, ljetna 1. VII *) Štedljivka, ljetna 15: VITL: Tongresova kruška, zimska Jo e Zelena Magdalena, ljetna 1. MIT: Zelena stolna, ljetna _ J5. MI.) Zimska Nelis, zimska 1. X.
U III skupinu »Stomne kruške« spadju sve sorte krušaka, koje obično imaju silniji piod i ranije sazrijevaju, a meso im nje toliko ukusno, već meko, česlo brašnjavo, aromatično lili bez arome. P'odovi nekih sorata mogu biti vro slatki.
U ovu skupinu spadaju:
Fleiserova (iz Banata), ljetna 15. VII. Jakovka, ljetna 1}. VII. Ilinjača (iz, Srbije), ljetna J5..MIT: Julijska dekanka, ljetna TOV LT: Ljelna šarena šećernjača, ljetna 15: VI. Lubeničarka, ljetna 1. VIII. Medunci, ljetna 15. VII. Maslarka, jesenska 15. IX. Muškatelka (Temjanika), ljelna 1. VII. Rimska maslača, ljetna ii. VIJI,*) Siva medna kruška, ljetna 15. VITI. Šećeriija (Šećerasta iz Banata), ljetna i15. VII. Trevučka rana, ljetna 15. MIT
HT m . Q