JUS standardizacija

Nekaj besed bi morali še spregovoriti glede napelosti 3 kV. Ne vidimo možnosfi; ekonomske uporabe te napetosti 'za elekbtrifikacijo podeželja v okviru wsplošne elektrifikacije iz razlogov, ki smo. jih če maved} med diskusijo. o mapetosti 1 kV. Uporaba 3 kV bi pa prišla v poštev za kabelska omrežja manjših mest, za industrijo im rudnike, zaradj ka

belskepga omrežja n direkimega priključka visokonapetostnih motorjev. Razem lega je la mmpetost prikladna Za sporadično lektrifikalci jo. u

S tem >»Inštitut za elekiriško gospodarstvo v Ljubljani zaključuje svojo diskusijo V zadevi predloga standarda za napetosti, loke in frekvence in priporoča, da naj se predmeni standard ne spreme, dokizr me bodo znana mmemnja vseh zainteresiranih krogov, med mjimi tudi mmnenja Glav-

265

nih direkcij za elektrogospodarstvo, ki so ma predmelnem standardu mujbolj zamteresirane.

___Ko bodo gaslišani vsi gajnteresirani ikrogi, maj Se iZvrši široko zasnovama anketa, eventualno v obliki. konferemce, kjer bi se momal doseči popolen sporazum glede našega predloga standarda. Šele nato bi se mogel uvesti formaf(ni postopek za uzakonitev predmetnagpa standarda, ki bi potem dejansko wupošteval interese vseh pozadetih ustamov m ipodjetij in tako fudi mlerese našega skupnegya elektriškega gospodarstva. .

Inštitut za elektriško gospodarstvo v Ljubljani .

DK 621.8892.219.4:389.6(049.3) -

Mišljenje o predlogu standarda _“IsađemiP zaprfnjopa

U predlozima za standarde usvojeno je da se za-nazivnu dužinu kod usadnih zavrtnjeva uzima mjihova ukupna dužina. Međutim u inostranim standardima, ma pr. memačim, češkim, švedskim, talijanskim itd. usvojena je kao nazivna dužina samo dužina zavrinja bez usadnop duela.

Osvrnućemo se na prednosti i nedostatke jednog i drugog sistema obeležavanja.

1) Sistem koji je usvojen u predlogu stamdarda, jednostavniji je za određivanje potrebne dužine šipke za izradi (i ako se ta dužina i onako ispituje već u. nomenktaturi).

2) Prikladniji je za skladištenje jer se zavrimjevi spremaju u magacmu prema lkupnoj dužini, pa je lakše snalaženje kod izdavanja ij traženja. No kako se i drugi zavrinjevi ne označavaju samo po svojoj ukupnoj dužini, nego na pr. samo po dužini brupa, ako je u pitanju zavrtanj sa šestostranom glavom ild, a po ukupnoj dužini, ako je u pitanju zavrtianj sa upuštenom giavom, — onda se već i onako mora posebno pamtiti kakvo je obeležavamje Za Ove zavrimjeve usvojeno, le je sporedno koje se od ta dva rešemja mora zapamtiti.

Sve ove prednosii nisu od maročito vejkog značaja, pogotovu kada ıh uporedimo sa izvesnim nezgodama, koje ma ovaj mačin Obeležavanja kao na primer:

3) Pri izboru dužine usadnih zavrtnjeva, pa bilo da je lo u biro-u ili u radionici, za svaki prečnik navoja moraju

* Donosimo ovaj članak, koji iznosi lično mišljenje autora, kao prilog pri davanju primedaba i razvijanju diskusije po tome pitanju,

Ing. Milan Cvpofnić

se znali 8 razne dižime za usadmi deo zavrinia, prema vrsti materijala za koji su namenjeni, da bi se mogia u određenom s'učaju azračumati mazivna dužima iz korisne dužine zavrinja. Kođ drugog načina obeležavanja završava se određivanje nazivne dužine time, što se izmeri ili izračuna mjegova korisna dužina.

4) Prihkom sortiranja usadnih zavrtnjeva u magacinima mereći ukupnu dužinu, neće se usadni kraj po dužini razlikovati prema nameni za čelik, liveno gvožđe ili aluanim ju.

Međutim, ako se oni obeležavaju prema slobodnoj dužini zavrinja, onda će se odmah videti razlika u dužini usadnog dela, da li na pr. ona iznosi 1d, 1,95d ili 92d, pa će se prema tome moći odmah izvršiti i ta klasifikacija.

5) Ako se nazivne dužine srede po veličini u tabeji, onda stu korisne (slobodne) dužine različite za razne prečnike. Ako se pak želi da korisne dužine budu iste za sve zavrfinjeve, onda se mnazivne dužine ne mogu srediti u tabele, nego bi biio potrebno za svaki prečnik predvideti zaseban red nazivnih dužina. Sve ove zamerke. otpadaju ako se za nazivnu dužinu usvoji (slobodna)), korisna dužina.

6) Alko se u nekom preduzeću, u cilju smanjenja asorimana zavrimjeva, interno standardizuju redovi korisnih dužina, može se povećanjem serija istih zavrinjeva i Smanjenjem Ibroja mernih i montažnih alata operacionih lista, prostora u magacinima itd. postići osetljive uštede. Kod prvog načina obeležavanje nazivne dužime usadnih zZavrtnjeva međusobno su različite, u ovisnosti od prečnika i od materijala u koje se usađuju. Ove nazivne dužine ne slaži se u ovom slučaju sa nazivnim dužinama svih ostalih zavrinjeva. Kod drugog načina obeležavamja ireba samo izabrati red nazivnih dužina, bez obzira na Vrste zavrinjeva.

Četiri od gore navedenih (G razloga jasno pokazuju da za standardizaciju nije ni malo podesno, da se kao nazivna dužina usvoji ukupna dužma zavrtnja. Kad bi dakle usvojili ovaj predlog za standardizaciju, me samo to bi same #abele, pa i rukovanje sa mjima, bile mnezgodmije, nego bi se i u rad u raduonicama i magacinima unele nepotrebne složenosti, koje bi neminovno dovele do poveća vanja broja grešaka i zabuna.

Usvajanjem drapop mačima obeležavamja otpale bi sve ove nezgode za tehničke biro-e, radionice i magacine, a obeležavanje bi se saobrazilo sa imostranim standardima, što bi olakšalo opštenje sa inostranstvom,