JUS standardizacija

afANĐARDIŽAĆIJA

1.26

2.1

2.2

2.8

PREDNJAČENJE TOČKA BOČNE PRIKO- 2.4 LICE (mm)

Dužina za koju osovina prikolice prednjači pre-

ma zadnjoj osovini motocikla.

NAJVEĆE VERTIKALNO POMERANJE TOČKA (mm) 915 Najveće vertikalno pomeranje točka neopterećenog vozila prema okviru do naleganja na gra-

niČnik. 9.6

OPTEREĆENJE PO: OSOVINI (kg)*

Visina na koju se može izdići jedan prednji toOčak dok ostali točkovi miruju na tlu. Meri se pri potpuno opterećenom Vozilu.

==")

TEŽINE

OPTERBEĆENJE PO OSOVINI (kg)*

Ukupna težina koja se preko točkova: jedne OSOvine prenosi na tlo. Jednoj osovini pripadaju' svi točkovi čija središta leže između dve vertikalne ravni na međusobnom rastojanju 1 m, upravne na osu vozila.

Dve osovine međusobno udaljene najmanje 1 m a manje od 2 m smatraju se dvojnom. osovinom. DOZVOLJENO OPTEREĆENJE PO OSOVINI og (kE)

Opterećenje po osovini koje se ne sme O račiti s obzirom na naprezanja mmterijala' i zakonske propise.

DOZVOLJENA. UKUPNA TEŽINA. (kg) Ukupna težina! koja se ne sme prekoračiti s

obzirom na naprezanja maiterijala, dozvoljena opterećenja po osovini i zakomske propise.

TEŽINA ŠASIJE, (kg)i

(Ne vuči za vozila sa nosećom karoserijom) Težina šasije spremme za vožnju, uključujući sVe

_ ugrađene delove vozila; seriske proizvodnje.

Ova. težina obuhvata:

Gorivo u rezervoaru, gasnom. POBOR LORU ili bocama. sredstvo za hlađenje u hladmjaku, mazivo u motoru, menjaču i pogonskim osovinama, potpum. električni uređaj šasije sa mapumjenim altımiulatorima, seriskel gume, prednje blatobrane", plašt motora”, vetrovod?, masku hladnjaka? i instrumentnu tablu. Ukoliko neki od ovih delova nisu ugrađeni ma šasiju treba mnjihovu težinu i težinu pričvrsnih delova meriti zajedno sa težinom: šasije.

Ovom +težinom: nije obuhvaćeno:

Karoserija sa vozarskom: kabinom, rezervni tOčkovi i rezervne gume, spojka za prikolicu. rezervni delovi, tegovi za opterećenje, pomoćni pogoni, alat, dizalica, aparat za gašenje požara i lamci za sneg.

NOSIVOSTI ŠASIJE (kg),

Razlika između dozvoljene ukupne težine i težine šasije.

TARA. (Kg)

Zbir težine šasije (v. t. 32), težine karoserije i težine celokupne opreme za vožnju (npT. rezervnih točkova, rezervnih guma, rezervnih delova. spojke za prikolicu, alata, dizalice, aparata za gašenje požara, pokretnih stranica, krovne konstrukcije, pokrivača (cerade), laneca za sneg. tegova za opterećenje itd.). Za terete automobile i traktore treba dodati težinu vozača u iznosu 75 kg. Za motocikle i skutere dodaje se i težina pomoćnog, sedišta, ukoliko ono postoji na seriskom vozilu.

KORISNA. NOSIVOST (kg)

' Teret, raspoređen ravnomerno ili ma način uslov-

ljen oblikom karoserije, koji vozilo može da fhosi me mprekoračujući dozvoljena lpterećenja po osovini i dozvoljenu ukupnu težinu. U praktičnoj primeni može se u slučaju neravnomerne podele tereta ova nosivost prekoračiti u granicama: dozvoljenih opterećenja po osovini i dozvoljene ukmpne težine. Broj putnika, se izračunava iz korisne nosivosti uzimajući za prosečnu težinu! jedmog: putnika 65 kg. Za putničke automobile i bočne prikolice uzima se da težini jedmog putnika odgovara težina dva deteta. do 12 godima.

Težina prtljaga koju treba dodati:

a) za muotftocikle i bicikle sa pomoćnim

motorom, po putniku — — — — — — 10 kg

b) za putničke automobile sa 2 sedišta ukupno — — 25 kg sa 3 sedišta 5 — — 80 kg sa 4 sedišta % — — 85 kg sa 5 sedišta: 3 — — 40 kg sa 6 sedišta ; — — 45 kg sa 7 sedišta Da — — 50 kg sa 8 sedišta ji — — 60 kg

c) za autobuse i njihove prikolice u, međugradskom. saobraćaju, po putniku 10 kg

u gradskom saobraćaju! — — — — 0 kg d) za terete automobile koji prevoze putnike, po putniku; oro ae 10 kg

NAZIVNA, KORISNA NOSIVOST (+)

Nosivost prema: kojoji je tip teretnog automobila ili prikolice nazvan, Određuje se zaokrugljivanjem korisne nosivosti seriskog vozila sa otvorenim sandukom. Za autobuse se nazivna korisnma mosivost izražava brojem putnilna.

1) Dozvoljena otstupanja —+50/0

2) Otpađa za vozila sa motorom u podu ili pozadi i za vozila sa isturenom vozačkom kabinom,