JUS standardizacija

180

svojstva mose naziv »PARARFINUM LIQUI-

DUM.-«.

1934 g je Sindikat proizvođača bijelih ulja (White Oil Mamufacturers Association, skraćeno: WOMA) izvršio podijelu vazelinskih ulja na tri vrste i to: |

— muedicimska bijela ulja (Parafinum Liquidum), boja br. 1,

— farmaceutska i tehnička bijela ulja, boja br. 2 do 8, : -

— mpolubijela ulja, boja br. 9 do 13.

Svaka od ovih vrsta dijeli se na tri viskozitetne klase i to: |

— klasa 1, viskozitet 2,0 B/50 (WOMA

1000)

— klasa 2, viskozitet oko 3,0 E/50 (WOMA 2000)

— klasa 3, viskozitet oko 5,5 B/50 (WOMA 3000)

Kod označavanja kvaliteta vazelinskih ulja četvoroznamenkastim brojem prema WOMA, prvi broj označuje viskozitetnu klasu, a zadmji, odnosno dva zadnja označuju boju. Napr.

WOMA 3001 mači Medicimsko. ulje (Parafinum

Liquidum), boje 1 i viskoziteta 5,5 B/50"C, a WOMA 1012 znači polubijelo ulje boje 12 i viskoziteta oko 2 E. kod 50%C.

WOMA klasifikacija obuhvaća sva vazelinska ulja sa sp. tež, 0,825 do 0,930 g/cem. kod 15"C, u koliko mjihova boja nije tammija od NPA 1, mjeremno UNION kolorimetrom po ASTM-D155–45 ili ne temmija od žute boje 1,7 mjereno sa Lovibond kolorimetrom po IP 17/45. Brojevi koji označuju boju za vazelinska ulja u klasifikaciji WOMA utvrđeni su pomoću Stamdardmih uzoraka kojima je vrijedmost za boju mjerena Zeiss-ovim fotometrom (Stufenphotometer nach Zeiss). :

U Americi se boja bijelih ulja mjeri takođe i sa Saybolt-hronometrom po ASTM D-156=53.

Budući da se mapred navedema podijela vazelinskih ulja temelji ma praktičnom iskustvu, to je ona prihvaćena kao. međunarodna, trgovački uobičajena klasifikacija.

U smislu gore navedenih definicija i klasifikacija vazelinska ulja mogu se podjeliti prema njihovu stepenu rafinacije i prema njihovoj primjemi ma tri vrste i to.

a) vazelinsko ulje tehmičko,

b) vazelinsko ulje bijelo, i

c) vazelimsko. ulje bijelo, medicimsko,

a prema viskozitetu na tri klase i to: lako, sred-

· nje i teško.

Vazelinsko ulje tehnićko (predlog JUS B.H3.160 do JUS B.H3.163)

Vazelinsko ulje tehničko je dobro rafinirano mineralno ulje čija je boja obično svijetložuta i me smije sadržavati topivih sapuma, ia u koliko će služiti za podmazivamje osjetljivih aparata ne smije se mjenjati uslijed djelovanja kisika iz zraka tj. mora posjedovati dobru kemijsku stabilnost.

STANDARDIZACIJ-A

'xobičajene amalitičke metode ispitivamja, koje se primenjuju i kod drugih vrsta mineralnih ulja, dovoljne su za ocjenu kvalitete tehničkog vazelinskog ulja. Proba izdržljivosti prema sumpornoj kiselini se može, ali ne mora, proapDisivati za. Ovo ulje. Neki standardi: propisuju probu »Nesulfuriranog ostatka« prema propisima ASTM.

Za tehnička vazelinska ulja u mekim zemljama me postoje uopće stamdardi, kao napr. u Italiji, iz razloga: što je njihova. primjena Veoma raznolika, pa se ne mogu tačno fiksirati njihova fizikalna i kemijska svojstva. Međutim, prema WOMA propisima tehmička vazelinska ulja trebalo bi klasificirati u tri grupe, što smatramo da će najbolje odgovarati primjeni i za naše prilike.

Radi orijentacije mavest ćemo najvažnija mjesta upotrebe tehničkih vazelimskih ulja.

Ta se ulja upotrebljavaju za podmazivanje aparata fine mehanike, za podmazivanje satova, šivaćih mašina, oružja i bicikla. Upotrebljava se, također, u tekstilmoj industriji za podmazivanje finih tekstilmih strojeva i vretena. Tehničko: vazelinsko ulje sa miskim stiništem (od —925"C do —30%C) služi i za podmazivanje strojeva za hlađenje i to viskozitema klasa 1 i 2 su

~ laka, a klasa 3 su teška ulja za mašine za hla-

đenje. ı e

Tehnička vazelinska ulja upotrebljavaju se mnogo i u industrijske svrhe, i to kao iomnDo= nmenta za izradu ulja i masti u industriji kože, za izradu tehmičkog vazelina, za izradu ulja za obradu metala, zatim za mešanje sa vegetabilnim uljima u razne tehničke svrhe. Upotrebljavaju se i kao omekšivač u imdustriji umjetne svile. U ovu grupu vazelinskih ulja spada i ulje za zimsko prskamje biljaka protiv štetočina. Vazelinsko ulje bijelo (predlog JUS B.H3.481 do JUS B.H3.483)

To ulje mora biti toliko rafinirano da kod probe sa komcentrovanom sumpornom kiselinom smije tek slabo žućkasto obojiti kiselinu. Od ovog ulja se traži da ne smije štetmo djelovati ma epidermu kože. To je mlje obično bijelo do skoro bijele boje i mora biti otporno ma djelovanje svjetlosti, tj. na svjetlosti ne smije potamniti. Mora biti i bez mirisa.

Standardi ovih ulja razlikuju se od običnih vazelinskih ulja u toliko, što treba da obuhva– taju i probu na stabimost protiv djelovanja svjetlosti, zatim organmoleptičke uslove, kao i strože uslove kemiijjske stabilnosti i boje.

Primjena ovih ulja je raznolika. Ona služe za pripremu raznih pasta, zatim kao ulje za kosu, kao ulje za ekstrakciju krvi i u veterinarstvu. Služe i u prehranbemoj industriji — za poliranje kafe, riže, sira — zatim za premazivamnje limenih formi pri izradi peciva.

Ova ulja upotrebljavaju se, takođe, za izradu autopolitura, zatim za kompase, a. takođe i kao sredstvo za zaštitu od rđamja fimih aparata.

U ovu grupu vazelimskih ulja spadaju i ljetna ulja za prskamje bilja protiv štetočima, a služe također i kao sredstvo za prskanje u kućamstviu.