JUS standardizacija

264

1)

2)

rali biti različiti po tim osnovnim VIstama. No, kako naše tržište za sada troši i traži uglavnom samo crni čaj, da ne bi došlo do zabune, u prvoj fazi bi u izmjenama Pravilnika bilo potrebno naglasiti da Pravilnik utvrđuje uvjete isključivo za crni čaj. U postojećem Pravilniku vjerovatno se i mislilo samo na uvjete za crni čaj, iako to nije precizirano. U istom članu u zahtjevima se samo na jednom mjestu spominje razlika između zelenog ı crnog čaja ı to tamo gdje je riječ o zahtjevima ekstrakta topljivog u vodi. No to nisu jedine razlike koje bi trebalo postaviti, pa bi bilo nužno, kako je to već navedeno, da se prvo riješi pitanje crnog čaja.

Što se tiče postavljenih uvjeta koje čaj u prometu treba da zadovolji, oni su blagi i nedorečeni, pa u prometu čaja, a naročito pri uvozu, predstavljaju kočnicu da dobijemo kvalitetniji čaj, jer izvoznici poznaju uvjete našeg Pravilnika ı nastoje samo njih zadovoljiti. Po stavovima iz člana 39. nedostaci tih uvjeta su OVI:

Najmanje 25% ekstrakta topljivog u vodi za crni čaj Je blagi uvjet. Zemlje proizvođači u svojim nacionalnim standardima ı ISO preporuke zahtijevaju mnogo veći postotak.

Najviši postotak vode dozvoljava se čak do 12%, što je pretjerano iz dva osnovna razloga: a) dozvoljavanje takVOZE postotka čista Je dobit za prodavaoce ı b) čaj s tako visokim postotkom vode teško se čuva, u njemu nastaju kemijske i mikrobiološke promjene i kvarenja mnogo brže nego u čaju s nižim postotkom vode. To pitanje je vrlo osjetijivo ı o njemu se mnogo diskutira, kako na forumima nacionalnih standarda ı pravilnika zemalja proizvođača, tako ı u zemljama. koje čaj isljučivo uvoze. U ISO preporukama to za sada nije precizirano, što upravo indicira na osjetljivost tog problema. No ako znamo da čaj nakon prerade sadrži 1% vode, a nakon gradiranja oko % onda Je vrijednost do 12%, zacrtana našim Pravilnikom, sigurno pretjerana, Jer dobra rJešenja transportnog pakovanja čaja ı sam transport ne bi pod normalnim uvjetima mogli dovesti postotak vode na tako veliki broj. Loši uvjeti ili čak namjerno monsuniranje (izlaganje čaja vlazi) mogli bi čaju dati takay ili čak veći postotak vode, ali to se ne bi smjelo tolerirati.

3)

4)

5)

6,7, 8,9)

10)

U ovom stavu člana 39. govori se o najvećoj količini pepela (7), a ujedno i o dijelu tog pepela koji treba da bude topljiv u vodi. Nije određena donja granica za ukupni pepeo što Je propust, a osim toga potrebno je odvojiti zahtjeve za vodotopljivi pepeo i ukupni pepeo. Isto tako je potrebno postaviti zahtjeve za pepeo topljiv u kiselini, kao i lužnost topljivog pepela.

U ovom stavu naziv tein nije točan, treba ga zamijeniti s nazivom kofein. Osim toga, zahtjev od najmanje 1% nije dovoljan, jer se upravo zbog tako niskog zahtjeva i ovdje može odraziti nekvalitetna berba koja dovodi do smanjenja i ostalih kvalitetnih karakteristika čajne otopine.

Ograničavanje čajnih peteljki na način kako je u ovom stavu izneseno, predstavlja nemogućnost određivanja zahtjevanog postotka pri gradaciji prašine i slomljenim gradacijama, a naročito koje su nastale upotrebom stroja za rezanje tj. za CTC i Legg-cut prolizvodnju. Osim toga maksimum od 30% je prevelik. To je ograničavanje bolje izraziti zahtjevom sirovih vlakana (u maksimumu) jer se na taj način može ispitati čaj u svim gradacijama.

Navedeni stavovi uglavnom su prihvatljivi, ali bi se mogli povezati. Osim toga, u stavu 6. govori se o zagađenju samo od strane plijesni, a postoje ı druga zagađenja, pa bi bilo bolje reći zdrav, čist itd.

U ovom stavu se pojam čajne prašine poistovećuje s pojmom čajnog otpatka što nije dopustivo, jer Je »čajna prašina« pojam gradacije čaja i nema nikakve veze s čajnim otpatkom, pa je potrebno definirati čajni otpadak da ne dođe do zabune.

Član 39. trebao bi obuhvatiti i povezanost odredbama JUS-a u vezi s organoleptičkim dojmom čajne otopine, jer objektivne metode ispitivanja mogu pokazati dobre rezultate, tj. mogu zadovoljiti zahtjeve, a da čaj nema dobra organoleptička svojstva, što je za robu koja služi kao sredstvo za uživanje upravo presudno. Osim toga, na svjetskom tržištu cijena čaja se formira na osnovu organoleptičkog dojma, uz Uuyjet da je on ispunio ı određene objektivne norme, a naš Pravilnik nije ni dotakao taj problem, barem u postavljanju nekih osnovnih zahtjeva.