JUS standardizacija

295

Tehnička oprema na

Normativ za tehničku zaštitu

bušotini za zaštitu od nekontrolirane erupcije

U nepoznatim terenima i zaštićenim područjima

u poznatim terenima

Kolona zaštitnih cijevi

Uvodna kolona zaštitnih cijevi mora se ugraditi do zdravice i cementirati do površine Svaka slijedeća kolona zaštitnih cijevi mora biti ugrađena do dubine i cementirana do visine koja udovoljava namjeni zaštitnih cijevi ı osobinama slojeva

Broj preventera

(alatke)

Uvodna kolona zaštitnih cijevi odnosno posljednja kolona mora na ušću bušotine imati najmanje cijevi odnosno posljednja dva preventera od kojih Jedan mora biti takve konstrukcije, da je kroz njega moguće u zatVorenom položaju dizati i spuštati bušaće sprave

Uvodna kolona zaštitnih

kolona mora na ušću bušotine imati najmanje jedan preventer

Zatvaranje bušaćih sprava (alatki)

Pogonske šipke moraju biti snabdevene odgovarajućim zapornim uređajem.

pridobivanje

Za razliku od navoda u sada važećem pravilniku, radna grupa smatra dovoljnim da se kaže, da se pridobivanje obavlja prema tehničkoj dokumentaciji u skladu sa Zakonom o rudarstvu i standardom o sadržaju rudarskih projekata ı projekata za izgradnju rudarskih objekata u naftnom rudarstvu. Na taj način, primjena određene metode ostaje otvorena, kako objektivne mogućnosti to dopuštaju.

Nadalje, utvrđuje se obaveza da se radi zaštite ležišta vrše odgovarajuća ispitivanja ı mjerenja, te u slučaju nepovoljnih rezultata mjerenja ili omjera, da se imaju poduzimati ı odgovarajuće mjere.

U vezi s radom u rezervoaru za naftu (uklanjanje taloga ı slično), zadržana Je misao važećeg propisa, s time što se daju preciznije formulacije.

rad s opasnim stvarima

Ovdje se nastojalo jednim redoslijedom normirati sve što dolazi u obzir u naftnom rudarstvu, a nije normirano u tzv. općim propisima, s time što se (radi cjeline) osnovne društvene obaveze povezuju s navodima u općim propisima.

zaštita od otrovnih i zagušljivih plinova

U danas važećem pravilniku Je ova zaštita nepotpuno regulirana, pa su u praksi korišteni opći propisi ili propisi koji vrijede za Jamsko rudarstvo, koji se međutim nisu mogli provoditi.

Kako sadašnje potrebe više ne dopuštaju da ova pitanja u rudarsko-naftnom propisu ostanu ı nadalje nepotpuno regulirana, predloženim tekstovima. se to nastojalo riješiti u skladu sa specifičnostima u naftnom rudarstvu, koristeći pri tome mišljenja odnosno iskustva naših ı stručnjaka nekih drugih zemalja.

zaštita od eksplozije i požara

Radna grupa je utrošila najviše vremena na razJašnjavanje nekih pitanja i formulacija prijedloga, a ipak nije bila u stanju predložiti tehničke normative za sve slučajeve koji dolaze u obzir u naftnom rudarstvu. Stoga će ovdje trebati Još razmišljanja ı više sugestija nego u mnogim drugim DOglavljima. Ostaje otvoreno više problema, među kojima su

najkrupniji:

1. da li nadalje zadržati shvaćanje da na otvorenim prostorima postoji zona opasnosti od eksplozije, ili valja usvojit: da na otvorenim prostorima postoji samo zona opasnosti od požara, unutar koje postoje određeni prostori gdje se ipak ugrađuju električni uređaji u odgovarajućoj sigurnosnoj izvedbi;

|yo-

da li za konstruiranje zone opasnosti od požara u naftnom rudarstvu zadržati Jedinstveni normativ od 30m za sve tehnološke ı tehničke uvjete — kako to stoji u danas važećem propisu — ili usvojiti »selektivne«ć normative u skladu s konkretnim uvjetima u kojima se izvodi određeni tehnološki proces;

3. da li zadržati koncepciju važećeg pravilnika da se zone opasnosti od požara ne mogu preklapati, ıli usvojiti mogućnost preklapanja tih zona, s time da ipak određeni razmaci između pojedinih izvora opasnosti moraju postojati.