JUS standardizacija
222
izborom određenog deterdženata i mjegovom aozom domaćica direknto odlučuje o veličini i kvalitetu kemijskog faktora u procesu pranja rublja.
Svaka domaćica vrlo brzo stiče svoju naviku pranja rublja, tj. odmjeravanje udjela pojedinih Taktora. Ako ima prljavije rublje, ona će vrijeme pranja produljiti (npr. namakanjem). Ako ima tvrdu vodu, uzeti će više deterdženta. Ako se pri pranju u stroju razvija previše pjene, uzeti će manje deterdđenta. Ako nije zadovoljna s jednim deterdžentom, kupit će drugi i činiti to tako dugo dok ne pronađe onaj koji njoj najviše odgovara. Ovo ne predstavlja za domaćicu neko opterećenje kućnog budžeta jer su deterdženti u principu jeftina roba široke potrošnje.
Domaćica se pri pranju rublja u stroju prilagođdava konkretnoj vlastitoj situaciji. naime rublju koje ima u domaćinstvu i stroju loji je upravo kupila. Postepeno će ona upoznati sve dobre | loše strane svog stroja. Dobre strane će koristiti, a loše nastojati ublažiti. Kod ponovnih nabavki rublja obraćati će pažnju na to da po vrsti tekstila i boji nabavlja takvo rublje koje se može prati zajedno sa već postojećim rubljem u njenom domaćinstvu. Kako proces pranja djeluje na rublje?
Proces pranja djeluje dvojako na rublje. Pozitivno, ali i negativno. Pozitivno djeluje u smislu otklanjanja zaprljanja sa rublja, čime se omogućuje njegova ponovna upotreba. Negativno djeluje u smislu bilo vizuelnog bilo strukturalnog oštećenja rublja.
Ovde ne bi trebalo zanemariti ni utjecaj upotrebe, odnosno nošenja rublja na primarne i sekundarne efekte pranja. U toku upotrebe rublje se jače ili slabije zaprlja. Ovdje su naročito značajna zaprljanja na finom rublju koje se ne smije prati kod visoke temperature, a zaprljanja su takvog karaktera da se mogu otkloniti jedino pri visokim temperaturama. Na primarne efekte pranja, odnosno na izgled rublja poslije pranja mogu utjecati i tzv. neperive mrlje (katran, tinta i sl.)
U toku upotrebe rublje se također i troši. Na vijek trošenja rublja pretežan utjecaj ima upravo njegova upotreba.
Prilikom utvrđivanja primarnih i sekundarnih efekata pranja rublja nije moguće razlučiti, koliki je stvarni utjecaj pranja a koliki upotrebe rublja.
Prema tome, primarni efekti pranja rublja su: — Čistoća
— bjjelina
— msvježina
a sekundarni efekti pranja rublja: — posivljenje tkanine
— požućenje tkanine
— gfrubi opip
— oštećenje tkanine
Utvrđivanje kvalitete deterdženata
Deterdžent je, dakle, samo jedan od učesnika u procesu pranja rublja, koji u taj proces unosi neophodno fizikalno-kemijsko djelovanje. Zbog toga bi utvrđivanje kvalitete deterdženata samo za sebe, neovisno o drugim faktorima koji utječu na proces pranja rublja bilo pogrešno. To, drugim riječima, znači da se kvalitet deterdženata može utvrditi samo na taj način da se vrše usporedna pranja pod praktičnim uvjetima. Kod tih pranja jedina varijabla je deterdžent, a svi ostali faktori moraju biti standardizirani.
Utvrđivanje ili standradiziranje kvalitete deterdženata ne može se postići analizom ili standardizacijom bitnih sastojaka. Deterdžent ne sadrži »bitne« i »nebitne« sastojke sa stanovišta njegove kvalitete. Kvaliteta je rezulitanta međusobnog djelovanja svih sastojaka deterdženta, kojih može biti deset, pa i više. Na primjer. Natrijev perborat je komponenta deterdženta koja bijeli rublje. Za njegovo djelovanje potrebno je da temperatura pranja bude visoka. To je tipični sastojak deterdženta za iskuvavanje. Samo poznavanje sadržaja natrijeva perborata ne daje još potvrdu da će rublje oprano tim deterdžentom biti i bijelo i da će se odstraniti mrlje. U deterdžent se moraju ugraditi i komponente koje će spriječit prerano i preburno Oslobađanje kisika koji u stvari vrši bijeljenje. Perborat treba biti adekvatno stabiliran. Ako
je preslabo stabiliziran, perborat će djelo-
vati prerano i preburno i može dovesti do oštećenja rublja. Ako je previše stabiliziran, bijeljenje neće biti dobro.
Površinske aktivne materije {tencidi) su sastojci deterdžehata koji smanjuju površinsku i međupovršinsku napetost vode i time omogućavaju odvijanje procesa pranja. Ovisno o namjeni i načinu „primjene deterdženta, postavlja se njegova tenzidna kompozicija. Ukupni sadržaj tenzida u deterdžentu sam za sebe ne govori ništa o tome da li je taj deterdžent uopće primjenljiv za pranje u stroju, ili će otopina deterdženta ispjeniti. Upotrebljivost deterdženta u stroju za pranje ovisi o kombinaciji površinski aktivnih materija (tenzida), koje se u principu sastoje od sinteske anionske površinski aktivne materije (tenzida) sapuna i neionske pvoršinski aktivne materije (tenzida). Kvalitet pranja i upo-