JUS standardizacija

kontrola uglja na liniji automatskog uzimanja

i obrade uzoraka

Mr Mladen Eić, dipl. ing.

Utvrdjivanje reprezentativnog kvaliteta bilo koje sirovine, poluproizvoda ili proizvođa jeste jeđan od najbitnijih elemenata za stvaranje čistih, ekonomski zasno=vanih odnosa izmedju proizvodjača i potrošača. Ovim se štite komercijalni interesi potrošača koji je na taj način zaštićen od plaćanja nekvalitetne robe po istoj cijeni kao i kvalitetne, a u potrošnji je obezbedjen od neželjenih posledica slabijeg kvaliteta. Isto tako, će i proizvodjač, ako pravilno ustanovi kakav kvalitet dobija u proizvodnji, moći da na vrijeme preduzme odgovarajuće korake u tehnologiji i organizaciji proizvodnje, da spriječi pojavu nekvalitetne proizvodnje.

Nažalost, kod nas smo često puta svjedoci nedovoljne brige o kontroli, naročito kad je u pitanju problem uzimanja i pripreme uzoraka za ispitivanje karakteristika kvaliteta. Mora se istaći da još uvijek ima i medju stručnjacima mnogo konzervativnih shvatanja kad je u pitanju problem uzimanja uzoraka, i taj odgovoran i stručan posao se stavlja u nekakav drugi plan, u posao "nižeg ranga", ne razradjuju se odgovarajuće stručne metode rađa, niti se poklanja veća pažnja nabavci suvremenije Opreme za obavljanje tog posla. Tako je veoma čest slučaj, naročito kad su u pitanju bazne sirovine, da su laboratoriji za ispitivanje odredjenih fizikalno-kemijskih karakteristika opremljeni i sa najsuvremenijim aparatima za analize, dok se posao uzimanja uzoraka prepušta improvizacijama, odnosno nekvalificiranim licima sa najprimitivnijim sredstvima (lopate i sl) koji proizvoljno uzimaju uzorke, bez ikakve razradjene metode. Istini na volju i naši dosadašnji standardi, kao i drugi tehnički propisi nisu taj problem stavili na odgovarajući nivo, premđa bi dosljedna primjena takvih standarda, odnosno propisa, davala znatno bolje rezultate, nego improviziranje posla bez ikakvih propisa.

Zbog sve većeg značaja koji dobija kontrola kvaliteta proizvođa kod nas, a u vezi sa primenom novog Zakona o standardizaciji, kontrola se, bilo da je vrši sam proizvodjač ili druga organizacija udruženog rada koja je za tu djelatnost registrirana, može vršiti samo na osnovu propisanih standarda ili drugih važećih tehničkih propisa, odgovarajućom opremom i stručnim kadrovima. Problem kontrole baznih sirovina ima pose= ban značaj, već i zbog same činjenice đa su ti materijali često puta veoma hetero=geni po svom sastavu.

U ovom članku je dat prikaz suvremenog načina kontrole uglja (uzimanje i priprema), koji treba đa se uveđe na dijelu separacije TE Kakanj, Čatići. Isto načelo kontrole, kao i ista ili slična oprema može se primJeniti i za druge vrste rasutih materijala koji se na sličan način transportiraju (preko transportera sa trakom) i gdje za to DOStoje uslovi. Sigurno je da je takav sistem lakše uvesti tamo gdje se uvođe novi transportni sistemi, nego na već postojećim sistemima, te je stoga u projektima za nove transportme sisteme potrebno obuhvatiti i cjelovit sistem kontrole.

Već ođavno veliki potrošači uglja plaćaju tu sirovinu na bazi kalorične vrijednosti,

a ne po tonama, kako je to prije bilo. Jas=-

no je, iz ovoga, što znači dobiti reprezen= tativan uzorak, tamo gdje se u prometu go= dišnje nalazi i po nekoliko miliona tona uglja, kao što je to slučaj u prometu izmedju rudnika uglja i termoelektrana, a i ostalih velikih potrošaća ove važne energetske sirovine.

"Jugoinspekt-Sarajevo", OOUR za rude, Gqor-1= va i kemikalije, koji gođišnje na području

BiH kontrolira oko 7.000.000 t uglja, raz-

rađio je sistem automatske kontrole uglja,

koji bi se u skorije vrijeme već mogao uvoditi u mnoge rudnike, gde do danas, na ža-

lost, to još nije učinjeno.

U grafičkom prikazu šeme za automatsko uzimanje i obradu uzoraka uglja na dijelu separacije TE Kakanj, Čatići, dat je kompletan sistem automatske kontrole, koji se usaglašen sa ISO standardom za ugalj. Mora se naglasiti da Savezni zavođ za standardizaciju priprema izradu novog JUS standarda za ugalj, koji će se takodje bazirati na postojećem ISO stanđardu za tu sirovinu. Za bazu je uzet maksimalan protok rovnog uglja od 250 t/h, veličina lota, za koji se pravi reprezentativan finalni uzorak od 1000 t, a broj pojedinačnih uzoraka (inkrimenata) je 32, (prema Tabeli 3 Prijedloga ISO br. 1988, od oktobra 1975.

16B| ______ O O O O O U O O U U