JUS standardizacija

koji će prvenstveno imati koordinirajuću ulogu kođ donošenja stanđarda na svim nivoima.

S obzirom na razgraničenje stanđarđizacije na nekoliko nivoa, treba izrađiti propise odnosno regulativne akte o potrebi donošenja i sadržaju granskih, odnOsno Linternih standarđa, što je bitan preduvjet za planiranje granske, odnosno interne standardizacije. Tako na primjer, ako se donese odluka o ukidanju JUS stanđarđa iz odredjenog područja, istovremeno se treba na odredjenom nivou donijeti odluka o valjanosti granskog, odnosno internog stanđarđa iz tog područja. Koordinirajuću ulogu imaju i standardi

iz područja naziva, njihovih definicija

i klasifikacija, a donose se u svrhu unifikacije svih dokumenata na nivou Saveznog zavoda za stanđarđizaciju, Savezne uprave carine, Jugoslovenske narodne armije, Privredne komore Jugoslavije i drugih (3,4,5).

Iz područja specifikacija predlaže se da se na nivou feđeracije donesu samo oni standarđi putem kojih će se očuvati jedinstvo jugoslovenskog tržišta, privredna i odbrambena sposobnost naše zemlje, kao i najnužnija zaštita sredine, društvenih sredstava i imovine gradjana.

Zakon o standardizaciji uključuje i obavezu donošenja standarda u vezi sa označavanjem, pakovanjem i načinom isporuke odredjenih vrsta proizvoda s ciljem da

se što brže iđentifikuje proizvod, dok

je on na putu ođ proizvodjača do neposrednog potrošača. Za naftu i naftne proeizvode nema jedinstvenog propisa, već su oni uključeni u pojeđinačne JUS standarde iz oblasti specifikacija, tamo gdje oni postoje. Buđući da nema Jedinstvenog propisa pređlaže se, da se na nivou federacije donese jedinstveni propis o označavanju, pakovanju i načinu isporuke nafte i svih naftnih proizvođa, koji će uključiti i obaveze u vezi sa označavanjem ambalaže po medjunarodnim propisima kao Što su RID, ADR i drugi propisi o transportu i sklađištenju, kao i jeđinstveno označavanje po osnovu sigurnosti na cijelom području feđeracije.

Na nivou federacije nema uopće propisa kojim se regulira obaveza da roba od proizvodjača do neposrednog potrošača stigne u okviru dogovorene kvalitete. JUS standardima iz oblasti specifikacija kupcu se garantira kvaliteta robe putem uvjerenja o kvaliteti koje izdaje proizvodjač robe, odnosno isporu= čilac. Uvjerenje o kvaliteti sadrži sva · fizikalno-kemijska svojstva propisana pojeđinačnim stanđarđima. 80% količina

naftnih proizvoda sklađišti se u rezervoarima, a prevozi cisternama i tankovima, da bi se kođ naručioca robe-trgovine ili velikog potrošača - ponovno skladištila i ponovno prevozila do neposrednog potrošača. Manipulacijom nafte i naftnih proizvođa -— pretovarom, skladđištenjem, miješanjem iste vrste proizvoda različitih proizvodjača ili različitih šarži - fizikalno-kemijska svojstva mogu se promijeniti. Medjutim, vrlo je važno da te promjene budu takve, da roba još uvijek zadovoljava ugovorenu kvalitetu. Na nivou federacije predlaže se, da se u svrhu identifikacije i očuvanja kvalitete donesu propisi o skladištenju, prometu i kontroli nafte, prirodnog plina i svih naftnih proizvoda. Ovi standardi trebalo bi da predstavljaju i osnovu za atestiranje odnosno BGS= tupak za utvrdjivanje saobraznosti SVOJstava proizvoda na tržištu (član 58. Zakona o standarđizaciji, drugi stavak, odnosno član 69.,).

Da bi se gore navedeni prijedlozi uspješno mogli sprovesti treba utvrđiti i metođe utvrdjivanja količina prirodnog plina, nafte i naftnih proizvođa kao i uniformni način uzimanja uzoraka i osnovne analitičke metode za iđentifikaciju proizvođa. Predlaže se, da se izvrši revizija posto= jećih JUS standđarđa i da se oni usaglase s medjunarodnim standardima ISO iz tog područja.

Potnebe tarade stomdavda ma mivou grome odnosno udmaženog ada

Nafta se do jučer u 80% slučajeva koristila u energetske svrhe, što je bilo i u buduće će biti u domenu kontrole cjelokupnog društva. Kako ova sirovina postaje

sve deficitarnija i skuplja, to valoriziranje ove sirovine kroz njene proizvođe postaje imperativ.

Reguliranje kvalitete proizvođa koji idu na đaljnju prerađu i preobrazbu postiže se ugovornim obavezama, a ovisi o tehno=logiji kako korisnika tako i proizvodjača. Buđući đa je korisnik u ovom slučaju takođjer organizacija udruženog rađa, najčešće kemijska, odnosno petrokemijska industrija, to se dogovor o specifikaciji robe (poluproizvođa, odnosno reprodukcionog materijala, kao što su solventi, čisti aromatski, odđnosno parafinski ugljikovođici i drugi) postižu ugovornim obavezama izmedju dvije radne organizacije, a u budućnosti putem qgranskih standarda, te nema potrebe za intervencijom društva.

Osim toga, naftna preradbena industrija proizvodi veliki broj različitih proizvođa, koji su zbir nekoliko tehnoloških postupaka i služe u različite svrhe,

362 - - __ _____________________________