JUS standardizacija

#0

tuaciju nego što je danas i to iz više razloga. Prvo ne bi se lutalo kao do sada u ođabiranju adekvatne opreme, prometne organizacije bi suzile broj proizvodjača, domaći proizvodjač bi mogao svoj proizvodni program podesiti zahtjevu ukupnog JUgoslovenskog zdravstva i proizvoditi ono što je zdravstvu potrebno, konsignacija rezervnih djelova bi se mogla bolje sprovesti, servisiranje bi mnogo bolje funkcionisalo; a i naš sistem opšte narodne odbrane i društvene samozaštite zahtjeva nabavljanje takve opreme koja se može prilagoditi različitim uslovima, a to znači tip opreme sa kojom bi se radilo u normalnim uslovima, a koja bi se u vanrednim uslovima mogla demontirati i dislocirati na odredjena mjesta. Stručni kađar koji opslužuje opremu ne bi morao prolaziti posebno obučavanje za rad sa tom opremom jer je već radio sa takvom opremom u normalnim uslovima.

Na kraju ni činjenica da je povoljnija cjena opreme na tržištu ako se nabavlja u većem broju nego jedan ili dva aparata nije zanemariva.

S obzirom da je sasvim sigurno da medicinska oprema predstavlja najznačajniji faktor u vrijednosti i efikasnosti zdravstvene zaštite, jer se praktično više od 80% dijagnostičkih zaključaka i terapeutskih zahvata zasniva na nalazu u kome učestvuje medicinski aparat, onda smo svjesni činjenice da je uloga medicinske opreme Ogroma. S druge strane ukoliko u najskorije vrijeme ne predjemo na tipizaciju opreme

i dalje ćemo se nalaziti u situaciji kakva je sada u SR BiH. Naprimjer, samo mikroskopa ima 13 različitih tipova i od različitih proizvodjača, kod svakog mikroskopa Je izvor svjetlosti žarulja, ali nijedno grlo žarulje sa jednog tipa ne odgovara grlu žarulje drugog tipa, a žarulje se uvoze, i nema ih vrlo često na našem tržištu, tako da je jedan dio mikroskopa van upotrebe samo radi toga.

Drugi primjer je da pošto nisu doneseni standardi kakva oprema može biti U UpOtrebi niti je sprovedena tipizacija iste, Još uvjek su u upotrebi rendgen aparati Moravice, Neretve i Morave, a zna se koliko su oni štetni i po pacijenta, a i za stručno osoblje koje ih opslužuje.

Mi želimo da uvedemo opremu koja će biti apsolutno sigurna i za pacijenta, a isto tako i za stručno osoblje. Ona ne bi trebalo da bude pretjerano komplicirana. Kao važno polazište mnogih razmišljanja, treba da budđe i vrlo negativistički stav Svjetske zdravstvene organizacije prema novoj tehnologiji. Oni su uostalom, lansirali termin "A p r Oprj atue te ch n o = l1ogy“w" ("A T H") (2) pod kojim podrazumjevaju odgovarajuću tehnologiju, inače Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je većina tehnologije "inappropriate" tj. neodgovarajuća.

Svjetska zdravstvena organizacija, kao najmanje traži da svaka medicinska oprema

mora ispunjavati jednu od slijedećih osobina (3),

–- da bude dokazano efikasna, a

- da odgovara zdravstvenim interesima i potrebama većine stanovništva,

- da nije pretjerano komplicirana,

- da Je prihvaćena kako od korisnika tako i od davalaca usluga.

Čak i najbogatije zemlje svijeta brinu brigu o nekada neracionalnom i suviše lakom ulazu nove tehnologije.

Kao primjer navodimo USA.

U dokumentu, kojeg je prije dvije godine donjelo njihovo ministarstvo (department of health education and Welfore) (4) daju se norme kada se može instalirati nova tehnologija npr. u intenzivnoj njezi, za kateterizaciju srca, kompjuterizovanu tomografiju i slično...

Tumačenje termina "odgovarajuća tehnologija" pod "tehnologijom" se podrazumjeva: "Spoj tehnike i opreme koja sa ljudima koji ih koriste može znatno doprinjeti rješavanju zdravstvenih problema (5), a "odgovarajuća" znači da ona mora biti "naučno" dokazana, da mora odgovarati onima koji se njome služe i za koje se upotrebljava.

Odgovarajuća oprema bi trebalo da ima slijedećih sedam osobina, da bi se mogla tipizirati (6):

jednostavna za upotrebu,

Jednostavna za održavanje,

prihvatljiva za davaoca,

prihvatljiva za korisnike,

prikladna za prilagodjavanje za rad u

različitim uslovima,

6. da je može proizvoditi i domaći proizvodjač, 7. po cjeni umjerena.

n => NO

Grupa renomiranih stručnjaka je došla do podatka da su tri osnovna razloga zašto

se rashodi u zdravstvu tako brzo povećava-– jaz, (77)

-– Visoko specijalizovani kadrovi rade jednostavne poslove;

- neodgovarajuća tehnologija;

- neadekvatna organizacija (u ovu poslednju se uvrštava i nedovoljno planiranje, nekoordiniranje kod davalaca što takodjer ima odraz na tehnologiju). Preračunato na cjene iz 1977. godđine (8) investicije u zdravstvu u razdoblju od 1965 - 1977. godini u Bosni i Hercegovini iznose 15,58%, svih investicija u zdravstvu u Jugoslaviji (u SRH 21,00%).

Dok je stopa godišnjeg rasta ulaganja u osnovna sredstva BiH za SFRJ 7,47% po realnim cjenama, u BiH Je 6,62%, a u SRH 9,09%.

Za opremu se u SFRJ trošilo 33,6% od ukupnih sredstava za investicije, za gradjevinske radove 57,8%, a ostalo 8,8%.

U istom razdoblju prema podacima same radne organizacije zdravstva osiguravale su