JUS standardizacija

Na crtežu su prikazani uži segmenti standardizacije u samo jednoj oblasti. Prvi crtež ilustrira standardizaciju u oblasti nafte kako je ona danas organizirana odnosno dezorganizirana. Ona je usprkos svim naporima neorganizirana, jer proizvoljni segmenti društva „zainteresiranih”, ali ne svih čine politiku standardizacije u ovoj oblasti. Druni crtež ilustrira organizirani pristup standardizaciji ı postavlja odnose između zainteresiranih na polju standardizacije. Proizvođač za grupu proizvoda A čija je primjena ovisna o proizvodima druge industrije B usklađuje svoje kvalitete unutar grane da bi nakon toga uslijedio međugranski dogovor odnosno grupacijski sporazum. Dogovor olakšava i ubrzava donošenje standarda na jugoslavenskom nivou. Ako takav dokument ima dulje vrijeme uporabnu vrijednost i širu društvenu osnovu, može se tretirati kao preteča Jugoslavenskog standarda.

Analiza raspoloživih i potrebnih propisa i standarda

Analiza: sačinjena u svrhu pripreme kompleksnog programa (1) ukazala je na niz nedostataka standardizacije u oblasti nafte, kako kod korisnika standarda tako i kod Saveznog zavoda za standardizaciju.

Od 126 naslova u JUS katalogu (4) iz grupe JUS B.H2. i B.H3. koji se odnose na područja specifikacije goriva i maziva potrebno bi bilo oko 100 standarda po hitnom postupku revidirati, a određeni dio standarda i ukinuti. Preostalih 26 naslova odnosi se na standarde specifikacija donesenih poslije 1970. godine koje bi trebalo takođe revidirati iz razloga što su opterećeni zahtjevima inostranih standarda, kao što su ASTM, DIN, BS, NF, GOST,

sadržaj. Prema analizi svih 126 standarda—specifikacija

citirano je 123 inostrana standarda iz područja fizikal-

no-kemijskih i primjenskih svojstava.

Od 70 naslova grupe JUS B.H8., koji se odnose na standarde metoda ispitivanja treba ukinuti 12 naslova. Ovi

standardi upućuju standarde iz područja specifikacija na metode ıspitivanja koje su zastarjele i nisu više upotrebljive. To su standardi doneseni uglavnom u razdoblju od 1955. do 1962. godine. Preostale standarde iz ovog područja trebalo bi također postupno revidirati. U postupku revizije kod Saveznog zavoda za standardizaciju nalazi se već 7 standarda i izrada 3 nova standarda, dok je 15 standarda objavljeno poslije 1970. godine i oni uglavnom zadovoljavaju zahtjeve donosioca i korisnika. Ostalih 7 naslova u katalogu iz područja nafte odnosi se na standarde ız područja klasifikacija ı dinamičkih mjerenja. 5 standarda potrebno je hitno revidirati dok su 2 standarda izašla prošle godine.

Prijedlog izrade standarda po komplesksnom programu

Kompleksnim programom na nivou Saveznog zavoda za standardizaciju predviđena je izrada 133 standarda iz čega proizlazi da bi Savezni zavod morao organizirati u ovom petogodišnjem razdoblju donošenje oko 25 standarda godišnje. Na nivou grane po kompleksnom programu trebalo bi donijeti Još 326 standarda, odnosno 70 standarda godišnje. Od 326 standarda 86 standarda odnosi se na standarde specifikacija, a 240 standarda na standarde iz područja metoda ispitivanja fizikalno-ke-

FTMS ı drugi, ili nisu više aktuelni u odnosu na tehnički mijskih ı primjenskih svojstava. Tabela 1 Prijedlog izrade standarda iz kompleksnog programa O O 1 IO O TI PIVARA SPEC U U NAI RONIN UONNNNAI Naziv područja ; ı 1981 | 1982 | 1983 ı 1984 | 1985 | | standarda | . | | ! | O O II | | O | _—_— ——h — ———| i __Definicije, terminologija 7 | 1 O i 1 | 4 | Klasifikacija, označavanje 40 : 10 : 10 : 0010) MOJ 10) | Pakovanje, skladištenje i isporuka 4 i | POO | Statička i dinamička mjerenja količina : 5 ; O. i 1 i 1 | || | Specifikacije proizvoda: i | | i i — goriva 9 | ALOE gs Lt Taya) EE) ONE 2 PIM VINA: ı — maziva | 18 | | 6 i 8 i | otapala i 4 | 1 | | 1 | 1 | — parafini : 2 | i | 1 | 1 | — bitumen, koks ! i | j | 2 | 2 | Metode ispitivanja | 40 |I 05 | s | ao | 10 | 10 | |L —— ai a o. JO e. O EU II U U ZK aj ea | | ae OU. MAJ M a PAU A ROB OR. MOM

230

Standardizacija, 1982./br. 55