JUS standardizacija

Postotak stranih primjesa (po Shirleyu)

Postotak stranih primjesa u pamuku, uglavnom praha, piJeska, i dr., koji se određuje analizom po Shirleyu, ima veliko ekonomsko značenje za vrijednost sirovine. Svako povećanje količine stranih primjesa, bez obzira na ocjenu kavlitete pamuka, mora smanjiti njegovu cijenu. Iz prakse Je poznato da tih primjesa može i u visokokvalitetnom pamuku biti do 2 %, a to je ekvivalent za veliku novčanu vrijednost. Činjenica je da taj faktor nije dosada bio strogo kontroliran kao težina, vlaga, i dr., pa je moguće da nesolidan dobavljač dodatkom stranih primjesa stekne znatnu zaradu na račun kupca a da to nema utjecaja na kvalitetu pamuka. Stoga bi radi zaštite kupca postotak stranih primjesa trebalo redovno unositi u kupoprodajne UgOVOre.

Postotak kratkih vlakana

Utvrđivanje postotka vlakana kraćih od 10 mm po metodi Johanson-Zweigle pruža i ekonomski i tehnološki dragocjenu orijentaciju o pamuku koji se ispituje.

Nema sumnje da kratka vlakna, ne samo ona kraća od 10 mm nego ı nešto dulja, posebno kad je riječ o češljanoj pređi, treba odstraniti iz materijala za predenje jer za izgled i za čvrstoću pređe nisu od koristi, a neodstranjena mogu stvarati ozbiljne tehnološke teškoće. Ali s druge strane, ako se iz materijala odstrani veći postotak vlakana, među njima i dulja, randman sirovine nužno će biti veoma nepovoljan. 3

Na osnovi nalaza postotka kratkih vlakana morao bi se, nadalje, za češljane pređe određivati postotak iščeska na češljarima. Pri određivanju tog postotka prelac treba da bude krajnje obazriv i tehnološki pronicav da iz veoma skupe i dobro očišćene sirovine ne izbaci ni najmanju količinu materijala više no što je potrebno ljer se u njemu kriju velike finansijske rezerve) a da istodobno zadovolji tehnologiju ı osigura željeni izgled finalnog proizvoda. Bilo bi čak dobro i korisno uz svaku partiju sirovine dostaviti i cio dijagram iz kojega je izvađen postotak kratkih vlakana jer bi to prelcu omogućilo da vidi cjelovitu sliku pamuka o kojem je riječ i olakšalo mu također da odredi broj zavoja, maksimalnu mogućnost rastezanja u pojedinim fazama predenja i krajni domet ispredivosti dotičnog lota ili partije. Doduše, organoleptičko izvlačenje stapela daje sliku o tome koliko ima najduljih vlakana, ali je dijagram ipak prava rendgenska snimka pamuka. Treba istaći da je upravo metoda Johanson-Zweigle metoda izbora jer daje težinski postotak zastupljenosti pojedine grupe vlakana, što ostale metode ne daju, a težinska je zastupljenost iskusnu prelcu važan podatak pri određivaju osflalih elemenata predenja.

160

Organoleptički nalazi

Na njih se ne treba opširnije osvrtati jer su u praksi mnogo iskorištavani. Na osnovi niih sirovina se s jedne strane kupuje, s druge strane prodaje predionicama, i oni već odavno služe prelcu pri donošenju odluke kako i za koju pređu da upotrebi pojedinu sirovinu.

Klaser svakako treba da posebno upozori prelca kad je zapazio lošiju preparaciju, mrtvilo materijala, nopnatost sirovine ili bilo koju drugu manu: prelac doduše ne može izbjeći poteškoće koje će s tim u vezi nastati pri predenju, al: može određenim prilagođivanjem čČistionice, karda i češljara te poteškoće smanjiti.

Finoća (micronaire-broj)

Nema sumnje da od finoće vlakana zzvisi maksimalna ispredivost pamuka. Ako se unutar (orgamnoleptički ustanovljene) jedne klase dobiju povoljnija finoća i nepovoljnija finoća, materijal te klase neće se moći upotrijebiti za istu namjenu. Uz veću finoću idu ı veća čvrstoća | jednakomjernost jer se u finijem materijalu nalazi prosječno veći broj vlakana, a to djeluje povoljno na oba spomenuta parametra, čvrstoću ı jednakomjernost. Kad prelac raspolaže sa dva lota pamuka iste kvalitete a različite finoće, treba da ih miješa u točno određenom omjeru da bi dobio isti krajni rezultat;inače će rezultati čvrstoće ı jednakomjernosti biti različiti.

Čvrstoća (Pressley-indeks)

Uz stapel je Pressley-indeks zacijelo podatak koji omogućuje maksimalnu iskoristljivost sirovine (tj. ispredivost visine broja). Zato vrijednosti čvrstoće valja za svaku partju pamuka dobro proučiti. U istoj klasi vlakna veće čvrstoće treba upotrijebiti za više brojeve jer mogu podnijeti prilično velika mehanička opterećenja, posebno na kružnim prelicama. Pri kupnji pamuka trebalo bi voditi računa o tome da se vlakna veće čvrstoće usmjeravaju u predionice i tvornice konca, za koje je artikle faktor čvrstoće od najveće važnosti. Za tkanine i za trikotažu nije potrebno uzimati posebno čvrsta vlakna, kakva sama namjena ne iziskuje. Razumljivo je da svaki prelac želi imati što čvršća vlakna, jer što je vlakno čvršće, to je manje problema bri predenju; ipak treba uzeti u obzir količinu vlakna u prerezu niti jer veća količina vlakna omogućuje veće fizikalno naprezanje.

Zrelost

U posljednje doba, u svijetu i u nas, sve se više poZOrnosti poklanja faktoru zrelosti. Premda se prelci njime služe već tridesetak-četrdesetak godina i premda su metode njegova utvrđivnja starijeg datuma, ipak se faktor zrelosti

Standardizacija 1983./br. 5—6