JUS standardizacija
ne iskorištava dovoljno u praksi. Na nedavnom sastanku u Bremenu prelci su istakli potrebu da u kupoprodajne ugovore, uZ stapel, micronaire-broj ı Pressley-indeks, uđe i zrelost. Prelcu zrelost praktično istodobno pruža širi uvid u kvalitetu mateirjala. Zreo je materijal uz istu klasu i isti stapel daleko lakše presti jer mu je živost vlakna, podatnost, izdržljivost prema lošem postupanju kudikamo povoljnija no u manje zrelog pamuka. Osim toga zreo pamuk ima daleko veći afinitet prema bojenju i merceriziranju. Što se tiče predenja, Zreo se pamuk znatno bolje upreda, što znači da je pređa manje dlakava, da je glatkija, a to je veoma važno pri proizvodnji konca za šivenje jer dlakavost uveliko ometa bestrzajan prolaz konca kroz ušicu igle na industrijskim šivaćim strojevima. Nadalje, zreo se pamuk može mnogo lakše dobro kardirati, a to omogućuje visgku kategoriju izgledu pređe. Osim toga iz zrelosti se može zaključiti kolika je po prilici čvrstoća ı finoća vlakna. Doduše, spomenute parametre precizno izražavaju Pressley-indeks i micronaire-broj, ali će iskusan prelac uzeti u obzir i zrelost; ako je vlakno nezrelo a dugačko, dobit će se njegova pretjerana finoća, koja nije dobrodošla jer se takav nezreo pamuk često nopna ı nerijetko postane mlohav, što uveliko oteščava predenje i obara kvalitet pređe, napose njezin izgled.
Zaključak
Iz svega što je iznijeto može se razabrati iskoristljivost u
praksi i korisnost atestiranja pamuka. Ona je gotovo neprocjenjiva jer daje prelcu potrebnu orijentaciju i pruža mu sigurnost, dakako uz pretpostavku da su podaci ispravni ı da su na vrijeme dostavljeni.
Negiranje korisnosti podataka što se dobivaju atestiranjem pamuka, koje se tu i tamo čuje od naših kupaca, pa i do uvoznika, teško se može racionalno razumjeti, a još teže zastupati i braniti.
Činjenica je da su prelci u nas prije 10—15 godina vapili za podacima kakve im pružaju naši današnji atesti. Ćinjenica je da su naše predionice u proteklom razdoblju uložile veoma velika sredstva u uređivanje ı ekipiranje. laboratorija. Taj je trend zakonit svagdje u svijetu, te se neprestano razvijaju metode ı usavršavaju postupci i uređaji za laboratorijsko ispitivanje pamuka. S tim je u vezi ı jednodušan zaključak do kojega su došli svijetski pamučari na nedavnom (već spomenutom) sastanku u Bremenu, da valja povećati broj svojstava pamuka koja se ispituju ı da u ugovore O kupoprodaji valja stavljati veći broj parametara. S pravom se Čini veoma vjerojatnim da će u tim koordinatama uskoro razmišljati i postupati sva domaća pamučna industrija i da će mišljenje o najvećoj iskoristljivosti u praksi i korisnosti podataka što se dobivaju atestiranjem pamuka uskoro postati ne samo profesionalno uvjerenje stručnjaka-prelaca nego i opće shvaćanje svih faktora koji ulaze pod kompleksan pojam pamučara.
161
Standardizacija 1983./br. 5—6