JUS standardizacija

PRIJEDLOG STANDARDIZACIJE USAVRŠENOG POSTUPKA ZA MJERENJE TOPLINSKE

PROVODNOSTI IZOLATORA

Marijan Brezinšćak, dipl. ing, Mr Josip Papković, dipl. fiz.

1. Zadaća

Kontrolnim smo merenjima ustanovili da se u nekim graditeljskim laboratorijama ponekad toplinska provodnost (A) pločastih uzoraka mjeri nedopustivo netočno: relativna nesigurnost u (A) = + 30 % iskazanog mjernog rezultata nije bila nikakva rijetkost. U manje kvalitetnim mjeriteljskim sredinama ta nesigurnost možda doseže i + 50 %! Dodatno se mjeriteljska standardizacija! 2 krši time što se nesigurnost rezultata ne iskazuje, iako danas, valjda, već svi znaju da uvjerenje bez iskazane nesigurnosti i statičke sigurnosti ~ prilikom sudovanja nema nikakvu pravnu moć9. Neprekidan porast cijene energije vjerojatno će u neposrednoj buducnosti zahtijevati sigurnija mjerenja, možda na razini u (A) = 5 %, P= 95 % ako je riječ o rutinskim laboratorijskim postupcima. Također je posve vjerojatno da će bitno porasti brojnost potrebnih mjerenja. Očito je, dakle, da će nam trebati jugoslovenski standardi (JUS) koji će poticati primjenu pogodnih siandardnih mjernih metoda i uređaja. Te metode i mjerni uređaji treba da imaju ove odlike: a) potrebnu i analizom ustanovljivu mjernu nesigurnost, b) znatnu mjernu brzinu, tj. znatan mjerni kapacitet uređaja, c}) jednostavnost rukovanja uređajem, d) obradivost ponovljenih mjernih rezultata automatskim napravama. Standard? od 1963. godine dopušta primjenu dvaju postupaka i propisuje glavne značajke pripadnih mjernih uređaja. Oba se postupka temelje na ustaljenom (staclIonarnom) temperaturnom polju i oba se odnose na mjerenje provodnosti homogenih i približno homogenih (zrnatih, vlaknastih i šupijikavih) tvoriva kojima toplinska provodnost nije veća od 2 W/(Km). Odgovarajući njemački standard? od 1979. godine u nizu je načelnih odredbi sličan citiranom JUS-u. Jednostruki postupak (M. Jakob, 1926) odlikuje se svojstvom pod a). Zato je vrlo pogodan za umjeravanje (baždarenje) manje točnih mjernih uređaja, ali nije prikladan

za brza mjerenja niti je ·rukovanje pripadnim uređajem jednostavno. Naprotiv, primjenom kompliciranih jednažbiš! Jakobov uređaj može poslužiti kao vrhunski umjerivački uređaj. |

Dvojni postupak (R. Poensgen, 1912) prema JUS 6 ima odlike pod b), c) i d). Prema DIN? ima još umnogostručeno svojstvo pod b), jer DIN dopušta istodobno mjerenje nekoliko uzoraka u svakome od dvaju mjernih složaja, a najmanja dopuštena debljina uzorka je 5 mm. Na taj način standardnim bi se uređajem 500 X 500 mm moglo istodobno mjeriti četrdesetak uzoraka! Uzme li se u obzir da ustaljivanje temperaturnog polja prije mjerenja katkada traje i stotinjak sati, lako je ocijeniti da dvojni standardni postupak što se tiče mjernog kapaciteta nekoliko desetaka puta nadmašuje jednostruki.

Nevolja je s dvojnim postupkom, po našem mišljenju, u tome što on ne udovoljava zahtejvu pod a). Analiza9 pokazuje, naime, da temeljna mjerna jednadžba standardnog dvojnog postupkaf· 7 nije znanstveno utemeljena. Posljedica je toga da se ne može ustanoviti nesigurnost mjernog rezultata, tj. ne može se postići kompletan mjerni rezultat, koji jedini ima pravnu moć prilikom primopredajnog ispitivanja izolacijskih tvoriva” + 5, Zato predlažemo poboljšanje standardizacije mjerenja toplinske provodnosti usavršenim postupcima, tj. takvima koji će što bolje zadovoljiti sva četiri uvodno spomenuta uvjeta. 2. Sadašnji dvojni postupak

Slika 1 shematski prikazuje presjek standardnog dvojnoga mjernog uređaja. Uz pretpostavku da je ploština grijala prema donjem uzorku jednaka ploštini A grijala prema gornjem uzorku, mjerne jednadžbe dvaju uzoraka su:

Q s Nı = a. - ; (1) A Ati s NM, = Ća . 2 (2) A At? 143

Standardizacija 1983./br. 5—6