JUS standardizacija

je. Primjeri bi se temeljili na određenoj privrednoj grani npr. na strojograđevnoj industriji određenog tipa proizvodnje. Obujam knjige ne bi trebao biti suviše opširan, jer se radi samo o osnovama. Sadržaj bi propuštao ili skraćivao one teme, informacije, tablice i sl. koje su na dohvatu iz prikladne literature (npr. tolerancijske tablice), ali bi uključio one koje su više specifične (npr. tolerancije slobodnih mjera) za određeni tip proizvodnje.

. Da bi se iznesena građa mogla što prije planirati za škol_ sku obuku, trebalo bi je podijeliti u jednostavniji i napredniji stupanj, odnosno u pojmovne sekcije koje su dosad bile manjkavo ili nedopustivo tretirane. Demonstracije radi dajemo u narednim stavcima kao prijedlog jedan takav ciklus tema za eventualni izbor, koji u najmanju ruku može poslužiti kao putokaz, dakako minimalan. Slijed i smisao tih tema temelji se upravo na primjeru metaloprerađivačke industrije, te bi se mogao uzeti kao sugestija paralelna sa eventualnim sličnim sugestijama drugih predlagača tj. iz drugih područja privrede.

AKTUALNE TEME

i: . 1 Pretpostavlja se da našim projektantima, konstruktori- .

ma, tehnolozima i kontrolorima nedostaju instrukcije u slijedećim detaljima:

1) Osnovne definicije o standardima, tehničkim normama, preporukama i atestima, patentima, o znaku kvalitete

2) Tehnički i ekonomski učinak primjene standarda; uštede i troškovi. Metode izračunavanja tog efekta u konkretnim privrednim organizacijma.

3) Stupanj (nivo) standarda: Internacionalni, državni (s posebnim osvrtom na JUS standarde), granski i interni standardi. Najvažniji momenti u raspoznavanju uloge i karakteristika tih institucija za našu privredu. Historijat standarda kao regulatora u stvaranju, njegov razvoj kroz povijest ljudskih shvaćanja i razvoja tehnike; suočavanje s razvojem potrošačkog ukusa. Tipizacija, unifikacija, simplifikacija, ekonomske i tehničke prednosti. Razvojne posljedice: grupna tehnologija, modularni sistemi, mehanizacija, automatizacija, specijalizacija Standardni brojevi. Porijeklo, smisao upotrebe i prednosti. Ključno značenje za tipizaciju, projektiranje, alatnu službu te perspektivne korekture u proizvodnji. Pojedinačni primjeri s teorijom Primjeri u projektiranju karakterističnih proizvoda (za odabranu granu privrede, npr. strojogradnju). Upotreba standardnih brojeva za proširenje tipskih nizova Tipizacija proizvodnih sirovina radi reduciranja skla“dišnih zaliha. Primjeri na čelicima, sa konkretnim prijedlozima za primjenu univerzalnih kvaliteta.

—

. 9) Specijalizacija. Način sakupljanja podataka za specijalizaciju na osnovu tipizacije proizvoda. Prikazati konkretan primjer za jedno prošireno područje granske industrije. Motivirati aktualnost specijalizacije u današnjim prilikama.

10) Tablice najaktualnijih standarda (JUS i dr.) — najuži izbor

Gornje se smatra kao osnovno znanje sa tog područja,

dakle kao niži stupanj.

Na sličan bi način trebalo predvidjeti viši stupanj (sa sli-

jedećim temama):

1) Standardizacija kao aktivnost. Nivo: međunarodni, državni (SZS) i interni. Osnovni zadaci standardizacije. Lučenje pojmova „,standard“ i „standardizacija“. Obrazloženja.

Izrada i značenje internih standarda. Suradnja. Izvori podataka. Proces predlaganja, diskusije i prihvaćanja internog standarda. Konkretan primjer i značenje interne standardizacije

Aktivnost standardizacije u pojedinim siužbama radne organizacije: u projektno-konstrukcionim uredima, tehnološkim odjelima, u proizvodnji, nabavi, prodaji, kontroli. Značaj povezivanja sa svim tim službama.

Arhiviranje tehničke dokumentacije kao osnovnog izvora informacija za izradu internih standarda. Nauka o informacijama, INDOK služba, referaini centri, standardoteka, pomoćna dokumentacija, sistemsko odlaganje i traženje informacija, parcijalna i totalna standardizacija

Interna klasifikacija. Njezin značaj za standardizaciju kao i opseg, mogućnosti i primjeri klasificiranja, koordinacija sa šiframa između dokumentacije i skladišta, evidencijski sistemi, šifrirni okviri, usporedba postojećih sistema klasificiranja, preporuke i primjeri |

Šifre u primjeni: U konstrukcionim i projektnim odjelima, način izrade i šifriranje crteža, šifre u tehnološkim odjelima, te u komercijalnim službama (nabava i prodaja), šifre u proizvodnji i kontroli te u službi standardizacije.

Standardizerski projekt

Prikaz rentabilnosti službe standardizacije i tipizacije. Predvidjeti rad u etapama s redoslijedom faza, prikazati jedan projekat, proveden cjelovito' tj. u svim službama s upotrebom šifrirnih sistema te uz moderna sredstva, utrošak i konačna dobit.

—

8) Regionalni zadaci Predvidjeti institucije koje bi najizdašnije podupirale ostvarivanje standardizerskih projekata snabdijevanjem uzoraka i potrebne dokumentacije. Detaljirati ustrojstvo i tehniku referalnih i operativnih institucija (dati po jedan konkretan primjer).

256 | Standardizacija 1983./br. 9—10