JUS standardizacija

| nove rada, angažovao raspoložive snage i sredstva i zajedno sa stručnjacima iz privrede, društveno-političkim i drušveno-siručnim organizacijama započeo na ostvari vanju zadataka jugoslovenske standardizacije u oblasti premaznih sredstava i sirovina,

Sa ovako pripremljenom bazom jugoslovenskih standarda i drugih propisa u oblasti premaznih sredstava i sirovina u okviru SZS utvrdio bi se program prioritetnih proizvoda za koje postoje uslovi da se mogu standardizovati na Pigoslovenskom nivou.

Ukoliko bi se na jugoslovenskom nivou odmah započelo sa gore pomenutim akcijama, jugoslovenska standardiza-

i !

M li

KOMPLEKSNI PROGRAM STANDARDIZACIJE j

Mr Nada Markovčić, dipl. ing.

dŽ|| ti

Uvod |

Tehnološka znanja sve su dominantnija u međunarodnim poslovima razmjene i uzrokom su tehnološke zavisnosti

siromašnih od bogatih. Orijentacija k vlastitim tehnologi-

jama, korišćenje raspoloživih znanja i ravnopravna suradnja u svijetu podrazumijeva osposobljene kadrove i razumna ulaganja u vlastitu smišljenu društvenu akciju. Djelatnost standardizacije treba promatrati kao njen nedjeljiv | sastavni dio koji omogućuje široke međunarodne kontakte i intenzivne tokove suradnje. Kompleksni program standardizacije kao vid sinhrone akcije u zemlji, u skladu sa Društvenim dogovorom u industriji premaza i sirovina za njihovu proizvodnju, trebalo bi donijeti u sklopu srednjoročnog programa rada Saveznog zavoda za standardizaciju u periodu od 1985—1990. g. Ovo izlaga-

nje promatrajući postojeće stanje na polju standardizaci-

je, trebalo bi da da doprinos i neke smjernice u pristupu realizaciji donošenja takvog programa.

Standardizacija i tehnološki razvoj

Najizrazitiji vid stupnja ekonomskog razvoja-·je danas sta-

nje tehnološkog potencijala jedne zemlje. Tehnološka znanja postaju sve dominantnija u međunarodnim tokovima razmjene, a stupanj tehnološke razvijenosti postaje

240

cija bi mogla u narednom periodu da uhvati korak u radu sa Tehničkim komitetom Međunarodne organizacije za standardizaciju ISO/TC 35, imajući u vidu veliki broj priznatih stručnjaka koji rade u oblasti premaznih sredstava i sirovina.

Na ovaj način bi jugoslovenska standardizacija u oblasti premaznih sredstava i sirovina u kratkom vremsnskom 'periodu izborila mesto koje joj po društveno-skonomskom i tehnološkom razvoju našeg društva pripada i plodove dugogodišnje borbe za svoju afirmaciju | napore za ostvarivanje i korišćenje rezultata niene delatnosti u punoj meri stavila na raspolaganje društvu.

limitirajući faktor autonomnog razvoja (1). Kad govorimo danas o „,tehnologiji” na pr. tehnologiji standardizacije, onda taj pojam nije vezan samo za materijalnu proizvodnju, već i za usluge | druge korisne ljudske djelatnosti. Tehnologija je sistemski skup znanja potrebnog za

proizvodnju nekog produkta zaprimjenu procesa, ili za

pružanje usluga, uključujući i organizaciju ljudskog rada {2). Jedan od novih i bitnih oblika zavisnosti u svijehi je tehnološka zavisnost, Tehnološka znanja sve su dominantnija u međunarodnim poslovima razmjene i uzrokom su jaza između svijeta bogatih i siromašnih. Od prilike 95 % tehnološkog potencijala čitavog svijeta smješteno je u razvijenim zemljama. U međunarodnim odnosima ogleda se sva neravnomjernost | proturiječnost u svijetu koji je obilježen antagonističkim blokovima | razlikama u stupnju razvijenosti (3), Od tuda potiče borba za novi međunarodni ekonomski 'poredak zemalja u razvoju, posebno pokreta nesvrstanih, za pravednije odnose. Jugoslavija kao nesvrstana samoupravna zemlja sa velikim uvozom znanosti, pogotovo tehnološke, treba uložiti napor u pravcu izgradnje boljeg međunarodnog ekonomskog poretka. Tehnološki jaz između razvijenih i manje razvijaenih zemalja može se smanjiti, koriščenjem standardizacije koja je jedno od oruđa za stvaranje osnova ravnopravnijoj međunarodnoj suradnji. Put je težak ali dugoročno gledano uspješan i neminovan. Nije slučajno, da najrazvijenije zemlje imaju i najjače, te najbolje organizirarnie sis teme standardizacije. Jugoslavsnski osnovni ekonomski

Standardizacija 1985./br, 9—10 .