Naša stvarnost

GOSPODARSKA SLOGA 69

sadašnje i kvalitativno, kao sadržai i formalno, kao borbena akcija.

Ali da bi pronašli i odredili tendencije koje postoje i koje potencijalno mogu da Gospodarskoj Slozi dadu razne, možda medjusobno direktno suprotne završne oblike, moramo analizirati elemente prakse iz koje ie ponikla, kao što smo to već naglasili, i delom i izvršili, u prvom članku. U njiemu smo utvr:dili eksploatacione odnose izmedju grada i sela koji postoje i ostvaruju se i bez razmene dobara, dakle eksploatacione odnose koji sa problemom cena polioprivrednih proizvoda nemaju nikakve veze, a koji se pojavljuju kao stalni eksploata<ioni odnosi, a pcstojali bi i onda ako bi zamislili da seljak prodaje svoje proizvode po najvećoi mogućoj ceni koja se danas može postići, pc ceni svetskog tržišta minus transportni troškovi. U ovom slučaju treba da analiziramo odnose izmedju kapitalističkog grada i sitnosopstveničkog sela u sferi razmene dobara i da utvrdimo da li su eksploatacioni oblici koji se u tome odnosu javljaju, objektivne prirode, da li ih stvara sama priroda razmene izmedju dveju različitih privrednih kategoriia, ili su subjektivne prirode, da li ih stvaraju kapitalistički kupci naročitom organizacijom, čiji rad i posledice mogu da se uklone izvesnim protumerama, koje mogu da dovedu i do isključenja tih i takvih organizacija, a da se pri tome ne diraju i ne menjaju sami bitni odnosi u razmeni i suština razmene izmedju sitnosopstveničkog sela i kapitalizma.

Uzimajući, prvo, u analizu razmenu izmedju grada i sela pod pretpostavkom da subjektivni elementi ne igraju nikakvu ulogu, moramo napraviti još jednu pretpostavku, naime da se razmena vrši samo izmedju sitnosopstveničkog sela i kapitalističkog grada. To znači da ćemo iz analize svesno izolovati Rkrupnoposedničke i bogato-seliačke elemente, da bi mogli problem ujednostavniti i videti koje su teškoće specifične za mekapitalističkog poljoprivrednog producenta i u čemu se one razlikuju od teškoća kapitalističkog producenta. Samo tako će se moći utvrditi poreklo tih teškoća koje može da bude različno, bez obzira da li te teškoće dobijaju iedan zajednički, istovetan oblik. Dok prve teškoće proizilaze iz odnosa sitnosopstveničke seljačke privrede i kapitalizma, dotle su druge teškoće 'kapitalističkog karaktera, one su teškoće kapitala uloženog u jednu granu privrede, koja ima svoje specifične zakone, i gde je glavni problem odnos zemljišne rente i profita. Ovo metodološko ujednostavljenje je neophodno za našu analizu Gospodarske Sloge, jer tek ono pruža mogućnost da odredimo pod kojim uslovima ona može da bude od koristi sitnom sopstveniku, a kada velikom kapitalističkom zakupcu ili vlasniku zemlje, dakle onima koji iz poljoprivrede treba da izvuku rentu i prosečni profit. Danas je stanje, medjutim, takvo, da se Gospodarska Sloga ispoliava kao orgnizaciia koja želi da pomogne