Naša stvarnost

GOSPODARSKA SLOGA 73

nu organizaciju ponude koja bi mogla da reagira na tu tehničku hegemoniju kapitalističkog kupca. *)

Pri analizi faktora cirkulacije koji omogućuju i sprovode i u ovoj sferi eksploataciju seliaštva, mora se naročita pažnja posvetiti i problemu o kome se u literaturi o Gospodarskoj Slozi (vrlo površnoj uostalom) mnogo pisalo, a koji je spomenuo kao objektivnu granicu mogućnosti Gospodarske Sloge i Dr. Maček u svojoj izjavi, problem izvoza i s tim u vezi i problem svetskih cena. Jugoslavija je skoro u svim glavnim poljoprivrednim proizvodima izvozna zemlja. To znači da se na domaćem tržištu ne obrazuju cene, nego da ih diktira svetsko tržište, svetska tražnja i ponuda. To je prilično jasno.

Kod izvoza naših poljoprivrednih problema treba u stvari lučiti cerealije od stočnih proizvoda, jer je i tehnika poslovanja s njima različna. Dok se cerealije mogu lagerovati i na taj način pružaju maha spekulaciji, dotle to kod stoke nije slučaj. Izvoznik ne kupuje stoku za lager, i prema tome sezonske fluktuacije cena mogu da koriste, teoriski, i samom seljaku. Što on kod prodaje stoke gubi u sferi cirkulacije treba svesti samo delimično na objektivne faktore koji dovode do eksploatacije, a “delimično i na subjektivne faktore, koji svesno i vešto iskorišćuju razbijenost ponude i sve ono što sa sobom donosi seliački posed. O toj specijalnoj tehnici eksploatacije, koju su naročito vešto sprovodili trgovci stokom, govorićemo kasnije, kada budemo govorili uopšte o tim subjektivnim elementima. Sada treba samo spomenuti toliko, da su ti metodi mogli da se najuspešnije primenjuju baš kod izvozne trgovine, jer su pomoću nje trgovci ostvarivali celi disparitet u cenama izmediu svetske cene i cene na domaćem tržištu. Prema izvesnim kalkulacijama svinjarskih trgovaca, do kojih smo slučajno došli, dobit po vagonu svinja iznosila je 85—40 hiljada dinara. Gospodarska Sloga je taj disparitet već u prvom naletu svoje akcije uklonila, i svela ga na jednu „normalnu” meru. Seliacima je time stvarno pomognuto, ali nijedan objektivni element eksploatacije nije uklonjen. Sam izvoz ne igra pri tome najvažniju ulogu. Problem je u stočnim cenama uopšte, koje su i pri uklanjanju Ovog subjektivnog faktora prilično niske, i koje stoie u očitoi disproporciji sa cenama mesa na unutrašnjem tržištu. ] tu leži problem objektivnih faktora eksploatacije u sferi razmene. Sitni seljački sopstvenik prodaje na kapitalističkom tržištu po niskim cenama stoku, a potrošači plaćaju tu stoku kao meso, po skupim cenama u gradu. Ta činjenica ne tangira samo potrošača, nego

1) U tome pravcu činjeni su izvesni pokušaji u stranim zemljama, specijalno u prekomorskim. Izbijanje krize, medjutim, sve te pokušaje je dowelo do potpunog sloma. To su kanadski Pool i američki Farmboard. I o jiednom i o drugom tipu organizacije mi ćemo govoriti kada budemo poku-

šali da utvrdimo karakter i tip Gospodarske Sloge kao organizacije.