Naša stvarnost

POČECI FILMA 155

legalizovanu i unosnu dramsku umelnosi, zaboravljalo do koje mere uspeh filma zavisi od čisto filmskih mogućnosti izražavanja. Zaboravilo se bilo da se u oblasti fotogeničnog zahtevaju sasvim drukčiji postupci nego u oblasli pozorišnog.

Takođe i u Italiji, qde se snima Kabirija, sa Mačistom u glavnoj ulozi, traži se, u cilju što većeg profila, uključivanje kinemalograla u kalupe već poslojećih umelnosti. Najveće italijansko filmsko preduzeće Ambrozio-film, pošto nije uspelo da osivari zaradu sa serijom pseudoistorijskih filmova i pretrpelo znatne gubilke sa svojim filmskim melodramama, pokušava da realizuje dobit pribegavajući pikfuralnom kinematogralu. Ka birija je niz zamagljenih pejsaža snimljenih na Siciliji. Kič i amosfera jevtinog lirskog šlimunga preneseni su sa italijanskih slikarskih plaina ioga doba na filmsko plafno. Ali ni legendarna igra Maćisle, čija je gorostasta figura nerazdvojna od našeg delinjsiva, ni lepi predeli Sicilije, u čijim su zalivima i brdima nalazile utočište naše oči, nisu bili u stanju da kinematograf približe umehfnosfi.

Za lo vreme, u Americi, sva pažnja je bila upućena u pravcu da žiroki slojevi nađu u kinemalogralu odgovor za svoje nesvesne aspiracije. Vrafolomna vijanja, skokovi preko provalija, napelost radnje do poslednje sekunde pred kraj lilma, nisu ništa drugo do nešto pofencirane vrtioglavosti i vratolomije kojim je publika, i inače, u živofu, bila ponesena. U pilanju je bilo. da se na filmu, fek za niansu jače, ispolji ona avanlurislička ležnja koja je vejala Amerikom i održi tradicionalni duh iz doba Bufalo Bila. Vrhunac je dostignut nekoliko godina pred svetski rat, kada je filmko preduzeće Vestern, odnelo pobedu u konkureniskoj borbi sa kompanijom Edison i angažovalo Tom Miksa (Tom Mix), avanluristu iz Oklahoma koji je dofle, kao rančer, hvalao lasom prave razbojnike.

Aulohlona „amerikanska škola” i njen lokalni specialilet oslaće bez ulicaja na evropski kinematograf. Kauboji će sve do 1920/21 zamenjivali zadivljenim evropljanima ličnosti iz Žil Verna, ujke iz Amerike i junake iz avanlurističkih romana sa Dalekoa Zapada, ali niko u slarom svelu neće ni pokušafi da ih imitira.

lako kaubojski filmovi, u pogledu sadržine i morala, nisu pružili istinitu sliku američkog prerijskog živola, njihova pojava ipak znači datum u razvoju kinematografske umefnosli. Jer u cilju da se filmska radnja razvija u što življem tempu, ispitivanja su se vršila u oblasfi vizuelne dramaličnosti, koja je prviput oslvarena baš u kaubojskim filmovima i koja će docnije, u skoro svima uspelim filmskim delima da zauzme jedno od najznačajnijih mesla u nizu čisto filmskih mogućnosti izražavanja. Povest je zamenjena slikom. Dramsko uzbuđenje koje je dolazilo preko reči i čije je dejstvo bilo neminovno usporeno neophodnim putem kojim izgovorena ili napisana reč mora da prođe, deluje sada brzinom vida. Veštim dekupažom filma, dramski sukobi se