Naša stvarnost

KALEMEGDANSKI POGLED NA NAS

{VLADIMIR-VELMAR JANKOVIĆ: Pogled s Kalemegdana, ogled o beogradskom čoveku}

Neveu de Rameau: Mes pensćes son mes calins. Diderot Od kmela i beseda! Srpski narod

Zanimljivo je, a i značajno, da svi savremeni nazadni pisci kod nas pokušavaju da sami sebe prikažu kao velike prolivnike apslrakinih i jalovih teorija; upinju se da dokažu kako su nepomirljivi neprijatelji svakog doktirinarstva, svakog utopističkog meditiranja, svakog dogmalizma; a naročilo da su ogorčeni borci protiv svih onih ideja koje navodno ne odgovaraju našoj sredini, duhu našega naroda, našim fradicijama. Svaki od njih, u ovom ili onom obliku, sa manje ili više gordosfi, isliče kako je on daleko od svake filosofske spekulacije koja bi vodila i odvela daleko od stvarnosti, već da je njihova misao pre svega akfivistička. Crnjanski i Krakov, u svome zapenušenom šovinizmu, ipak ne zaboravljaju da naglase da oni više nego išla cene čin; kroz površni dekadenini verbalizam Vinavera ipak, s vremena na vreme, izbija isticanje čina, pa čak i Duja Nikolajević i Vladimir Vujić, svaki na svoju ruku misici, nagoveštavaju da sva njihova misaonost freba i mora da bude okončana činom; a da se već i ne govori o Vladimiru Dvornikoviću koji je, izgleda, najjasnije od svih njih izrazio svoje odbacivanje feorelisanja kao i uverenje da svako filosofiranje mora da bude neposredni polstrek i poziv na delafnost, Ovakva aktivistička manija nije ni malo neobična kod pisaca ovakvog kova: današnje nazadnjašivo kada god hoće da sebi sivori ideološki oblik redovno ističe da je njegova filozofija iznad svega aktivistička. Uzaludnost idealizma pokušava da se prikrije akfivističkim učenjima: aktivizam freba da podmladi i da okrepi već prestareli idealizam. Bez obzira da li idealizam nastupa kao melalizika, ili kao pragmatizam, ili čak kao pseudomaferijalistički neomahizam, on svuda naglašava svoju aktivističku stranu. Đovani Đenfile (Giovanni Genlile), oficijelni filozof italijanskog fašizma, najoduševljeniji je pobornik aktivističke filozofije. Đentile tvrdi da je dokfrina fašizma u akciji fašizma. Zbog loga fa dokfrina i ne može da bude ideologija u dokfrinarnom smislu, a najmanje makakav zalvoreni sistem. U osnovi je isto i