Nova Evropa

Okolnost, da kazališna muzika sadrži u sebi i ima na raspoloženju sva sredstva čisto vokalnih i čisto instrumentalnih forama, dala je pravac njenu razvitku, Istorija opere, u svojoj krajnjoj konzekvenci, svodi se na borbu i pobedu izmedju puke recitacije, dovora, i apsoluine melodije, instrumenata. Može se odista reći da su se već tri puta dosad, u toku njena razvoja, očigledno i u većim razmerama, javljale akcija i reakcija ovih dvaju osnovnih oprečnih principa, Kao reakcija naspram dramski nelogične deklamacije i interpretacije teksta u nizozemskoj i talijanskoj vokalnoj poliloniji, pojavila se bila florentinska kamerata s monodijom, koja u suštini nije bila drugo do nešto jasnije izraženi gregorijanski »accentus« s podloženom instrumentalnom gotovo neprekidnom akordičkom pratnjom, — Nešto kasnije, takodjer iz reakcije prema nedramatičnosti takozvanog arijoznog pevačko-kazališnog stila, iz drufe polovine sedamnajstoga veka pa dalje, uvodi Gluk ponovo princip monodije Потепипзке Категаје, zamenjujući dugu i bezličnu akordičku pratnju kratkim i karakterističnim akordičkim udarima, — Napokon, protiv pompoznosti i slabe dramaličnosti francuske i, zv, velike opere, čiji je glavni predstavnik Majer beer, istupa Rikard Vagn er, prihvatajući, uglavnom, ponovo Glukov rečitativ, samo Šlo sad karakteristična akordičku pratnju zamenjuje s melodički beskonačnom orkestralnom podlogom. Iz ove evolucije opere, izložene u kratkim potezima, vidi se već kako se, u njenoj povesti kao samostalne forme, razvija ujedno sklonost orkestra da se emancipira, i da se što više približi apsolutnoj simfoniji,

Na drugoj strani, koncertna simfonija, sve do Betovena, postojala je za sebe kao potpuno apsolutna i autonomna forma, Onda, jači i samostalniji talenti, -— proglašujući, pod uticajem novoromanticizma, neograničenu slobodu stvaranja —, digoše se i protiv ukočenosti klasične simfonije, Sila koja kreće na ovo novo stvaranje ne potiče više iz apsoluine melodije, takozvane teme, već iz čisto dramatske ideje koju zastupa dotični muzički motiv, Propovednik ove revolucijonarne ideologije na polju simfonijske muzike, Berlijoz, tvrdi, da njegov slog proizlazi uvek iz onoga što hoće da kaže, a ne obratno, Tako je u krilu simfonije niknula takozvana programna muzika, u kojoj dolazi jasno do izraza težnja simfonije da što više udje u dramu, u operu,

Ove stalne tendence medjusobnoš dopunjavanja, unakrštavanja, i stapanja, koje se javljaju jasno i očigledno u istoriji obeju samostalnih muzičkih forama, i opere i simfonije, dolaze do izraza nesamo u samim muzičkim delima već i estetsko-teoretskim izjavama i raspravama najistaknutijih relormatora opere, Tako još Kačimi (Caccini), jedan od osnivača i začetnika opere i florentinskog stila, u predgovoru svojim »Nuove musiche« kaže, da je došao na pomisao da zavede ftakovu vrstu muzike, da njom bude moбибпо fakoreći kroz harmoniju izražavati BOVOT {tekst)...«, držeći pritom žicu na basu nepomičnom, osim u časovima kada hoće da »poluči koje nastrojenje na srednjim položinama instrumenta«, — Sledeći veliki reformator opere kao forme, Gluk,

563