Nova Evropa

Na ovome novome polju, u interesu zadruga, nekoje su države (Nemačka, Danska, Rusija) već prilično odmakle, Zadrugarstvo se u tim zemljama uči, kao što se uči #гбоута, гаnatstvo, industrija, U drugim državama učenje se zadržalo samo па siručnim školama (trgovačkim i zemljoradničkim), A u većini zemalja drži se ono još uvek samo u najvišim regijonima, na fakultetima i visokim školama. Naša zemlja dolazi takodje u ovaj poslednji red; i kod nas se zadrugarstvo uči samo na poljoprivrednim fakultetima u Beogradu i Žagrebu. Da to nije dosta, i da je potrebno da se to izučavanje spusti i u niže škole, jedva da je i potrebno dokazivati damas, posle svega onoga što znamo o zadrugarstvu, Samo može biti pitanje vremena kada će se zadrugšarstvo početi i kod nas učiti još od osnovne škole, kao u Italiji i Belgiji, gde su takozvane coopćraftives scolaires pokazale prava čuda u oblasti snabdevanja učenika (knjigama, hartijom, olovkama, itd,, pomaganja siromašnih učenika (odelom, knjigama, itd), a u Francuskoj još i u oblasti pošumljavania nepošumljenih šumskih terena,

Ali se potreba za državnom intervemcijom oseća naročito u maferijalnom radu zadruga. Ovdđe mislimo ponovo isključivo na zadruge za zemljoradnju, {Gradske zadruge nisu ovu роtrebu osećale, pa je ni danas ne osećaju, niti što traže od države u tome pogledu,) Tu su potrebu zadruge sela osetile uskoro po svome početku, i što su ulazile u veći posao sve su je više osećale, budući da zemljoradnja predstavlja oblast koja se iz osnove razlikuje od svih drugih i socijalnih i ekonomskih oblasti, Težačka privreda bila je relativno vrlo kratko vreme privreda slobodna čoveka; pa i to kratko vreme obuhvata onaj privredni oblik kada svak radi samo za sebe, ili bar poglavito za sebe, kada čovek proizvodi ono što njemu treba, U tome periiodu novac se još ne upotrebljava kao posrednik u razmeni, Odmah, neposredno iza toga perijoda, nastaje dug perijod neslobode težakove, Ako se izuzme mali broj nepotčinjenih težaka, broj koji se svakodnevno smanjuje, već u frećem evropskom veku pretežna većina težaka radi i živi na gospodarevoj zemlji, proizvodi svoje namirnice i jedan deo ustupa gospodaru, nema slobode kretanja, pa zadugo je i sama tekovina njegova и р:tanju. Trebalo je da prodju vekovi pa da se težaku opet prizna sloboda tečenja i sloboda nasledjivanja; no i onda, kada su mu ta prava priznata, kakve su to tekovine bile išta je imao težak kad je dočekao da ga državna uprava svojom silom otkine od Sospodara! Videli smo u kakvoj ба je materijalnoj bedi zateklo novo doba: on je bio siromah u punom: smislu te reči, — bez dovoljno zemlje, bez dovoljno stoke, s najprimitivnijim spravama, nastanjen u kući koja nije imala prozora, i u kojoj osim nekolikih najobičnijih sudova za zagrevanje vode i spre-

261