Nova Evropa

manje jela — nikakvoga drugoga nameštaja nije bilo. Težak se nije dakle pojavio ni sa kakvom rezervom kađ je stupio na privrednu pozornicu u prvoj polovini 19, stoleća kao slobodan gradjanin; naprotiv, pojavio se s jednim ogromnim delicitom u svima orudjima za samostalan privredni rad, pa i u svima orudjima za koliko bilo udoban život, Je li onda čudo, što su selo, i zemljoradnja, ostali toliko iza grada i gradskih zanimanja 1

Seljak je ušao i u nov metod rada za svoje oporavljanje s jednim velikim manjkom, čija je pojava brzo postala očigledna, Čim su zemljoradničke zadruge u svome radu dospele pred veće zadatke za dobro težaka, one su morale uvideti da im ne dostaju materijalne snage za te zadatke, I nesamo one, nego te snage nema ni samo težaštvo, koje nikada u istoriji nije bilo sabirač društvenoga blaga — novca, Šta je bilo tada najprirodnije očekivati nego da se čuje apel upućen državi? Ona je ta koja skuplja svake godine znatne sume iz cele zemlje i od svih redova; ona rukuje izvesnim narodnim Кармата; опа | безјо pritiče u pomoć bogatim, kapitalističkim preduzećima; napokon, ona je u prvom redu pozvana da vodi brigu o otklanjanju teškoća koje su nastale najmanje krivicom težakovom — koje su nastale usled opštega razvitka u svetu, mdustrije, saobraćaja, itd. Kada država trpi, pa čak i osigurava i pomaže, preduzeća koja su stalna opasnost i grožnja. selu i zemljoradnji, onda se utoliko pre mora tražiti od nje da vodi računa i o zanimanju mase, i o samoj masi, koja je istorijski došla na red, ali koja je istorijski doskora sprečavana da se razvije, Tada je dakle izbio na celoj liniji poklič za državnom intervencijom, poklič koji je sadržavao u sebi nesamo poziv državi na dužnost nego je i nalagao državi da priskoči u pomoć »najugroženijoj od svih grana privrednih«. Početak ovog pojava imamo u toku osamdesetih godina prošloga veka, a vrhunac dostiže u početku devedesetih godina, Prvi korak, tako je istorija državne intervencije zabeležila, učinila je Saksonska, kada je u 1891 godini dala kao pomoć svojim zadrugama za ono vreme zamašnt sumu od dva milijona maraka, Tom primeru ubrzo su sledovale ostale nemačke države: Badenska, Virtemberška, Bavarska. Ni Pruska nije pustila da se dugo na nju čeka, i ona u 1895 godini osniva Prusku Centralnu Zadružnu Kasu, s kapitalom od 5 milijona maraka a sa zadatkom da otvara kredite zadrugama preko njihovih saveza; 1896 ovaj je kapital podignut na 20, u 1808 na 50, zatim na 75, 120, itd., milijona maraka. Po primeru Nemačke pošla je Austrija i Ugarska; isto tako Rusija otvara u Gosudarstvenoj Banci takoreći neograničene kredite svima vrstama zadruga; Italija se stara takodje da naknadi oskudicu u novcu svojim zadrugama; pa čak i sama liberalna Velika Britanija odustaje od svoda vekovnoga nemešanja, i

262