Nova Evropa

уапје ртошеја, АКо pritome Split po svojim prednostima odnese, Као što mora, prvenstvo u budućnosti, kao što ga je od vajkada imao u prošlosti; ako u Splitu bude glavni naš pomorski emporij, neće to biti samo za Split i Splićane, i neće. to oduzeti ništa ostalim predjelima primorja, već obratno — pomoći će općem dobru, Nije ni Gjenova samo gjenoveška, već je velika talijanska luka, kao što je Marselj francuska, Hamburg mjemačka glavna luka, U svome živahnom porastu, Split ne raste samo svojom splitskom snagom, nego prilivom sa ćitava primcija: u njemu se dobro snalaze i napreduju mnogi iz drugih mjesta, u njemu nalaze zarade ladje i pomorci sa cijeloga primorja, Split tome ne zavidi, već širokogrudo prima u svoje krilo sve što je voljno i sposobno da radi, da razvija energiju i snagu, Ova širokogrudost splitska, koja odgovara prostranosti njegova položaja na kopnu i moru, i koja ne pita odakle je tho došao, najbolji je odgovor umišljenom antagonizmu bez тазјоба i podloge,

Zdravo shvatanje općih realnih potreb4 treba da nas vodi u osnovama podizanja našega Primorja i u izgradjivanju puteva ni More, Očuvao nas bog od pogleda uskih i od prolaznih obzira na izborne kuglice, jer bi nas takav kriterij doveo do toga, da bi glavnu željezničku prugu morali graditi vrludanjem kroz matpolovičnu većinu izbornih srezova, da preko desetak hiljada kilometara dodjemo do Mora „..

Dr, Ivan Bulić.

Сплит као привредно средиште

у новој држави. [

Проблем Сплита, и његове луке, то је, у битности, проблем Југославије, Из стотину дивергентних смерова. створити једну приближно конвергентну мрежу путева, повезати све по једном систему, и дати свему један далекосежни, смишљени правац, — то је задаћа бесумње најпреча, али и најтежа, трговинске и саобраћајне политике ма које југословенске владе,

Југославија није котлина, у коју би се од себе сливалии сажимали сви саобраћајни смерови у један чвор, већ је њен профил конвексан, услед чега пати њена кохезија, Место к центру, све бежи од њега према периферији, Сваки, ма и незнатнији, продуктивни крај има своју луку, своја врата у свет, али цела држава нема свој емпориј који би апсорбовао, попут устију једног тека, светску трговину великог стила, уколико

85